Izvozni trendovi nude izvrsne prilike za tvrtke da prošire nacionalno tržište i ostvare dodatnu vrijednost pod robnom markom “Made in Slovenia”, no pritom je potrebno uzeti u obzir rizike poput prekida ili narušavanja opskrbnog lanca.
S oporavkom globalne trgovine od udara koji je došao zbog pandemije i očekivanim rastom od 3,5% do kraja 2024. godine (podaci Međunarodnog monetarnog fonda), ključno je da europske zemlje poput Slovenije kapitaliziraju svoju potencijalnu gospodarsku vrijednost. Slovenija je izvozno orijentirana država sa strateškim zemljopisnim položajem na jugu srednje Europe i izvrsnom prilikom za širenje s manjeg nacionalnog na šire međunarodno tržište. Osim zemljopisnog položaja, Slovenija nudi visokoobrazovanu radnu snagu, visoke standarde kvalitete proizvoda i usluga, dobra logistička rješenja i vanjskotrgovinski režim EU koji omogućuje slobodno kretanje roba.
IZVOZNI POTENCIJAL
U 2022. izvoz je predstavljao 94% slovenskog nacionalnog BDP-a, čime je vodeća u regiji jugoistočne Europe, ispred Srbije sa 64% i Hrvatske s 59%. Gledajući širu Europu, Sloveniju po udjelu izvoza u BDP-u nadmašuje samo šest usporedivih europskih zemalja koje karakteriziraju zajednički elementi poput malog tržišta i razine poreznih olakšica, što utječe na obujam robne razmjene i izravna strana ulaganja. To su sljedeće zemlje: Luksemburg (211%), Malta (164%), Irska (137%), Slovačka (99%), Belgija (96%) i Cipar (95%).
Iako usredotočenost na izvoz predstavlja priliku za proširenje tržišta, to ujedno povećava i ovisnost o uspjehu drugih zemalja. Glavna izvozna odredišta za Sloveniju su Njemačka (17% ukupnog izvoza), Švicarska (11%), Italija (11%), Hrvatska (8%) i Austrija (7%) koji zajedno čine više od 54% ukupne vrijednosti izvoza zemlje. Štoviše, vodećih pet tvrtki u Sloveniji čini 25% ukupnog izvoza zemlje, što jasno daje do znanja u kojoj je mjeri vrijednost koncentrirana.
Slovenija je izvozno orijentirana država sa strateškim zemljopisnim položajem na jugu srednje Europe
S farmaceutskim proizvodima, motornim vozilima i dijelovima za motorna vozila te naftnim derivatima kao glavnom izvoznom robom, ne čudi da su vodeće izvozne tvrtke u Sloveniji Krka (farmaceutika), Lek (farmaceutika), Impol (proizvodi od aluminija), Revoz (proizvođač vozila) i Gorenje (kućanski aparati). U 2023. mogli smo promatrati kako Krka i Lek koriste prilike za širenje na tržištima srednje i istočne Europe i Švicarske s asortimanom bezreceptnih lijekova koji su odobreni u EU, dok su Impol, Revoz i Gorenje iskoristili prednosti rastućih industrija opskrbljujući regionalne i međunarodne kupce dijelovima za proizvodnju ili finalnim proizvodima.
IZAZOVI U OPSKRBNOM LANCU
Gledano na kraj 2023. i početak 2024. godine vidimo kako se zemlje i poduzeća bore sa sve većim izazovima u opskrbnom lancu. Zbog toga su potrebne mjere koje bi pomogle sigurnijem protoku robe uslijed sukoba u Crvenom moru te smanjivanju sveprisutne inflacije i rastućih cijena energije. Tvrtke pritom provode dijagnozu rizika poslovanja primjenjujući praćenje u stvarnom vremenu kako bi otkrile potencijalne poremećaje. Nadalje, analizom rizika i simulacijom prediktivnih scenarija određuju se prioritetne mjere za ublažavanje posljedica kako bi se osigurao adekvatan i učinkovit odgovor na ove nepredviđene okolnosti. Ove mjere ublažavanja integrirane su u strategije optimizacije poslovanja, osiguravajući otporniji opskrbni lanac i postavljajući optimalnu strategiju za različita tržišna, poslovna i proizvodna okruženja.
Glavna izvozna odredišta za Sloveniju su Njemačka, Švicarska, Italija, Hrvatska i Austrija
Upravljanje dobavljačima i rizicima dodatni su čimbenici koje treba uzeti u obzir pri nastojanju da se poveća otpornost opskrbnih lanaca. S povećanim poteškoćama u osiguravanju financiranja, sve većim dugom tvrtki i rastućim brojem sankcija koje su na snazi, postoji ozbiljan rizik da ključni dobavljači neće moći izvršavati obveze. Stoga je uspješno upravljanje dobavljačima i ublažavanje rizika s diverzifikacijom dobavljača neophodno. Osim poremećaja u opskrbnom lancu, glavni igrači moraju uzeti u obzir izvozne trendove kao što su digitalizacija i automatizacija, usklađivanje s ESG standardima i nastojanje da se poboljša produktivnost u svim operacijama.
TRI KORAKA ZA RAST
Iako trendovi u opskrbnom lancu ukazuju na povećanu volatilnost, brojni su primjeri tvrtki koje se uspješno nose s izazovima. U kompaniji Kearney identificirali smo okvir u tri koraka za osiguranje regenerativnog rasta izvoza:
- Identifikacija međunarodnog širenja i razvoja proizvoda i brendova
Identificiranje tržišnih prilika i potencijalnih partnera ključno je za jačanje rasta izvoza. Dobar odnos s klijentima i poznavanje tržišta omogućuje tvrtkama razvoj proizvoda i usluga koji predstavljaju odgovor na postojeću potražnju. Što se tiče proizvodnje, tvrtke trebaju postaviti proizvodne ciljeve za odabrane proizvode i razviti usluge spremne za izvoz, dok je za podršku proizvodnji ključno osiguranje financijskih sredstava za razvoj kapaciteta i vještina. Odličan primjer je Gorenje, tvrtka za proizvodnju kućanskih aparata koju je preuzela kineska grupa Hisense. U 2021. godini Gorenje se uspješno fokusiralo na proizvodnju i izvoz televizora marke Hisense koji su vrlo traženi diljem Europe, što je tvrtku iz Velenja prometnulo u jednog od vodećih slovenskih izvoznika. Osim toga, tvrtke razvijaju inovativne proizvode, koji kreiraju novu potražnju i jedinstvene vrijednosti kao što je Juicy Marbles koji proizvodi plant-based proizvode i Lušt koji je posvećen ekološki prihvatljivom uzgoju pakiranih rajčica za kućanstva usmjerena na organsku hranu. - Učinkovita proizvodnja i unapređenje mogućnosti izlaska na tržište
Uz razvijene proizvode i definirane uvoznike, potrebna je učinkovita proizvodnja i izvršenje usluga kako bi se osiguralo profitabilno poslovanje. Poboljšanje diverzifikacije proizvoda i konkurentnosti omogućuje tvrtkama da ponude atraktivne opcije uvoznicima i nadmaše domaću i međunarodnu konkurenciju. Što se tiče proizvodnje, ključno je nastaviti poboljšavati sposobnosti (npr. proizvodni proces, učinkovitost usluge) i raspoložive kapacitete (npr. više od prosječne domaće potražnje). Tvrtke poput održivog proizvođača hrane Narayan mijenjaju poslovni krajolik usredotočujući se na vertikalno integrirani lanac opskrbe i tako smanjujući rizik od ovisnosti o trećim stranama, poboljšavajući operativnu učinkovitost i stječući kontrolu kroz cijeli lanac vrijednosti kako bi se natjecali na odabranim tržištima. Koristeći vertikalnu integraciju opskrbnog lanca, Narayan svojim kupcima može pružiti lako dostupne i održive plant-based proizvode. - Poboljšanje realizacije izvoza
Nakon osiguravanja prodaje i učinkovite proizvodnje, posljednji korak je poboljšati realizaciju izvoza, što uključuje i logistiku. Tvrtke usmjerene na izvoz poboljšavaju i prilagođavaju ambalažu, unapređuju transport do morske ili zračne luke te logističkih centara i osiguravaju učinkoviti i brz carinski postupak. Usklađenost s propisima i logistika posebno su važni za farmaceutske tvrtke poput Krke i Leka. Automatizacija pakiranja i rani početak usklađivanja s regulativom omogućuje ovim generičkim igračima da skrate vrijeme izlaska na tržište i potrošačima ponude učinkovite lijekove bez recepta za borbu protiv srčanih bolesti, neuroloških problema ili gastrointestinalnih komplikacija.
Sve u svemu, izvozni trendovi nude izvrsne prilike za tvrtke da prošire nacionalno tržište i ostvare dodatnu vrijednost pod robnom markom “Made in Slovenia”, no pritom je potrebno uzeti u obzir rizike poput prekida ili narušavanja opskrbnog lanca. Tvrtke diljem svijeta konstantno pažljivo prate situaciju i pripremaju mjere ublažavanja u iščekivanju sljedećeg neočekivanog poremećaja.
