Svježe meso i mesne prerađevine važni su akteri na stranicama kataloga i letaka trgovaca, a kako su se pozicionirali pojedini segmenti i proizvođači pogledajte u analizi
U okviru analize kretanja u kategoriji “Meso i mesne prerađevine” pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorija svježeg mesa i mesnih prerađevina putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV – Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period ožujak 2022. – veljača 2023. vs. ožujak 2021. – veljača 2022.
OMJER I VRSTE
Kada pogledamo međusoban omjer kategorija vidimo da mesne prerađevine prema broju promocija imaju značajno veći udio od 70% u oba promatrana godišnja razdoblja, dok je svežem mesu pripalo 30%. Prema bruto oglasnoj vrijednosti omjer je značajno izjednačeniji pa su tako mesne prerađevine u zadnjih godinu dana zauzele 52% udjela ili 2% manje nego u prethodnih 12 mjeseci, dok je svježe meso došlo nadomak polovice udjela s 48%.
Trajne kobasice su vodeće u kategoriji mesnih prerađevina s 20% udjela prema GAV-u, što je 1% manje nego u prethodnih godinu dana. Kobasice za kuhanje i pečenje drže 14%, a salame i dimljeno meso po 11%, dok su ostale kategorije zauzele 44% udjela u oba godišnja razdoblja.
U kategoriji svježeg mesa na vrhu je svinjetina s 28% udjela u obje promatrane godine, dok je piletina rasla za 1%, na 16% udjela. Slijedi oblikovano ili marinirano meso (ražnjići, ćevapčići i sl.) s 13%, junetina s 11% (-1%), teletina s 9% (+1%), mljeveno meso sa 7% i piletina/kokoš u komadu sa 6% (-1%). Ostale kategorije smanjile su svoj udio u GAV-u s 11% na 10%.
MESNE PRERAĐEVINE
U kategoriji mesnih prerađevina na vrhu se prema bruto oglasnoj vrijednosti izdvajaju dva proizvođača: PIK Vrbovec plus sa 17% (isto kao i ranije) te Gavrilović s 15% (-1%). Potom dolaze Vindija sa 7%, Podravka s 5%, Perutnina Ptuj s 4%, Žito Grupa s 4%, te PPK karlovačka mesna industrija i Mesna industrija Braća Pivac koji drže po 3% udjela. Privatne robne marke rasle su s 21% na 22%, a ostali proizvođači pali s 24% na 22% udjela u GAV-u.
Kada je riječ o prisutnosti vodećih proizvođača u trgovačkim lancima onda se može vidjeti da je PIK Vrbovec najviše prisutan u Studencu s 35% udjela u GAV-u te Konzumu s 27% i KTC-u s 23%. Gavrilović najveći udio ima u Studencu s 32%, zatim u Tommyju s 28% i Sparu/Intersparu s 24%. Vindija je sa svojim asortimanom najprisutnija u Kauflandu s 10% udjela, Podravka kod KTC-a s 18%, a kod ovog trgovca je najviše prisutna i Perutnina Ptuj s 8%. Privatne robne marke najveći udio, sasvim očekivano, imaju kod Lidla i to 80%, dok su ostali proizvođači najveći udio ostvarili kod Kauflanda i to od 39%.
SVJEŽE MESO
Gledano prema parametru bruto oglasne vrijednosti Vindija je vodeća s 15% udjela uz blagih 1% smanjenja u odnosu na prethodnu godinu. Isti je trend imao i drugoplasirani PIK Vrbovec plus koji sada ima 8%, a slijede Perutnina Ptuj s 4%, Aia s 2% i PPK karlovačka mesna industrija s 2%. Veliki udio od čak 46% (-1%) pripada onome što se zove generička marka što se odnosi na promocije gdje proizvođač nije poznat tj. sve promocije u letcima gdje piše samo “svinjski but, teleća koljenica” i dr. Privatne robne marke pritom su rasle s 14% na 16%, a ostali proizvođači zadržali su svojih 6% udjela u GAV-u.
Pogledamo li kako su vodeći proizvođači pozicionirani po segmentima onda vidimo da je kod svinjskog mesa najveći udio u GAV-u ostvarila generička marka od 79%, kod piletine je vodeća Vindija s 42% udjela, kod oblikovanog ili mariniranog mesa (ražnjići, ćevapčići i sl.) vode privatne robne marke s 29%, kod mljevenog mesa na vrhu je PIK Vrbovec s 32%, a kod piletine/kokoši u komadu na vrhu je Vindija s 49% udjela u GAV-u u zadnjih 12 mjeseci.
