Ministrica poljoprivrede Marija Vučković zatražila je na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije dodatna sredstva potpore vinskom sektoru pogođenom krizom uzrokovanom bolešću covid-19 i carinama SAD-a, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva.
Iz Ministarstva ističu kako je Vučković u ime Hrvatske, zajedno s kolegama ministrima 13 ostalih država članica sa snažnom vinskom tradicijom, zatražila dodatna sredstva potpore vinskom sektoru pogođenom krizom uzrokovanom bolešću covid-19 i carinama SAD-a. Vijeće ministara je održano 22. i 23. ožujka u Bruxellesu.
“Kako bi se u sektoru odgovorilo na učinke krize, treba produljiti trajanje mjera i osigurati veća sredstva te na taj način osigurati likvidnost kako bi se izbjeglo ugrožavanje kontinuiteta proizvodnih aktivnosti i osigurao nastavak rada malih poduzeća koja se bave vinogradarstvom i vinarstvom”, istaknula je Vučković.
Teme Vijeća, kako se navodi u priopćenju, bile su ribolovne mogućnosti za 2021. u vodama Unije i izvan Unije, kao i stanje konzultacija između EU i UK o ribolovnim mogućnostima za 2021. i za dubokomorske stokove za 2021. i 2022. godinu.
Ministri su također razmijenili mišljenja o pripremi strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), reformskom paketu ZPP-a za razdoblje 2023-2027. te potrebi za dodatnim sredstvima pomoći za ublažavanje učinaka krize covid-19 i US carina na vinski sektor.
Vučković je istaknula kako Hrvatska nije u mogućnosti podržati prijedlog da se kvota plavoperajne tune za Veliku Britaniju namiri oduzimanjem od nacionalnih kvota država članica koje ovaj stok ciljano iskorištavaju te da se gotovo u potpunosti tereti ulovne kvote mediteranskih zemalja.
Naglašavajući tunu kao okosnicu domaćeg ribarstva, hrvatska delegacija ponudila je protuprijedlog i okupila oko sebe zainteresirane mediteranske zemlje. U konačnici je to rezultiralo kompromisnim rješenjem prema kojem su se institucije obvezale pronaći alternativno dugoročno rješenje za nadolazeće godine, dok će se ove iznimno, kvota namiriti u skladu s prijedlogom Predsjedništva.
Tijekom rasprave o budućnosti ZPP-a, Hrvatska je pozdravila sve prijedloge i inicijative koje idu u smjeru veće fleksibilnosti za države članice, pojednostavnjenja provedbe ZPP-a, smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike i administracije država članica, kao i veće pravne sigurnosti te istaknula da je za postizanje političkog dogovora posebno važno pronaći rješenja za zelenu arhitekturu ZPP-a i eko sheme.
Za Hrvatsku je, kako je kazala Vučković, važna visoka razina fleksibilnosti u odabiru prioriteta kako bi investicijske mjere i mehanizme provedbe ZPP-a mogli maksimalno prilagoditi specifičnostima i potrebama hrvatskog poljoprivrednog sektora.
“Valja naglasiti da težimo većem postupku izdvajanja iz nacionalne omotnice za mlade poljoprivrednike, kao i uvođenju mjera koje će doprinositi poslovnim start-up inicijativama u ruralnim područjima”, istaknula je Vučković.
S obzirom da su ciljevi Zelenog plana postavljeni na razini EU, Komisija kod ocjene utvrđenih vrijednosti i potrebnog doprinosa treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država članica odnosno poštovati načelo proporcionalnosti i ravnomjerne raspodjele u odnosu na različite polazišne točke pojedinih država članica, rekla je. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
