Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić rekao je tijekom saborske rasprave o prijedlogu Zakona o hrani, da stanovnici Hrvatske jedu zdravu i zdravstveno ispravnu hranu, no, upozorio je da su med i maslinovo ulje dva proizvoda koja se najčešće patvore.

“Stanovnici Hrvatske jedu zdravu i zdravstveno ispravnu hranu”, rekao je Mršić, odgovarajući na upit HDZ-ova zastupnika Ivana Kirina (HDZ) hoće li uvođenjem ovog zakona biti veća kontrola uvezene i domaće hrane, manje ‘prevare vezano uz hranu’ i hoće li biti drastičnije sankcije za kršenje zakona. Istaknuo je i da su kontrole u našoj zemlji česte i dovoljne, što je u nadležnosti Državnog inspektorata RH.

Najčešće se patvore med i maslinovo ulje
Mršić je na upozorenja IDS-ova Emila Dausa da na tržištu prehrambenih proizvoda nađe med koji nije “vidio pčelice” te ekstra djevičansko ulje koje nije ni ekstra ni djevičansko, rekao da su maslinovo ulje i med dva proizvoda koja se najčešće patvore i podložni su inspekcijskim nadzorima i kontrolama.

Naveo je i da je kontrola kvalitete meda koji se prodaje na “kućnom pragu” otežanija s obzirom na veliki broj proizvođača i veliku mogućnost prodaje.

“Vidimo na svakom koraku uz cestu da se med prodaje i pitanje je kakve je kvalitete. Državni inspektorat je nadležan za njegovu kontrolu i sankcioniranje”, poručio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.

Predstavljajući prijedlog zakona Mršić je također rekao da je Državni inspektorat uz Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva, novo nadležno tijelo u području politike sigurnosti hrane i hrane za životinje. Također, uspostavit će se i “nacionalna kontakt točka” za suzbijanje prijevara te se osigurati provedba zakonodavstva EU.

Dodatno jačati Državni inspektorat, propisati rok koliko hrana, posebice meso, može biti zamrznuta
Oporba je u raspravi naglasila važnost poljoprivredne proizvodnje, ocijenivši da se tim prijedlogom zakona ne rješavaju sve “rak rane” hrvatske poljoprivrede, stočarstva i prehrambene industrije. Uz to, upozorili su na to da se veće ovlasti daju Državnom inspektoratu, koji ima nedovoljan broj slabo plaćenih inspektora.

Božo Petrov (Klub Mosta) ocijenio je da taj zakon neće olakšati domaću proizvodnju hrane niti plasman domaće hrane, da neće povećati kvalitetu hrane niti učiniti transparentnijim prisutnost GMO sastojaka u hrani.

Izrazio je i nezadovoljstvo što se zakonom veće ovlasti daju Državnom inspektoratu. “Vi dajete veće ovlasti Državnom inspektoratu, tijelu koje bih ja najčešće zabranio zbog nerada, zbog političke podobnosti ili zbog lošeg rada”, rekao je Petrov. Dodao je da našu poljoprivredu nisu uništili poljoprivrednici, već inspekcije koje ne rade svoj posao.

I Nikša Vukas (Klub Socijaldemokrata) smatra da taj zakoni neće poboljšati uvjete poljoprivrednicima.

Osvrćući se na rad Državnog inspektorata drži kako je problem činjenica da je inspektora malo, slabo su plaćeni i ne stignu iskontrolirati sve potrebno. “Kada bi dobili stvarne podatke koliko se poljoprivrednih proizvoda kontrolira i koji je to spektar poljoprivrednih proizvoda – svi bi se zgrozili. Sustav kontrola je slab, ovo je zakon za uvoznike”, smatra Vukas.

Emil Daus (Klub IDS-a) rješenje vidi u dodatnom jačanju Državnog inspektorata i stimuliranju inspektora većim plaćama čime ćemo, drži, dobiti njihovu veću neovisnost, ali i veći broj inspektora.

“Stimulirani, neovisni inspektori riješiti će dobar dio problema. Ne kažem da to dosad ne čine, ali pitanje je koliko ih ima”, dodao je Daus.

Osvrćući se na inicijative (zdravstvene i druge) koje upozoravaju na opasnost konzumiranja hrane niže kvalitete, Marijana Petir (Klub HDZ-a) upozorila je na problem stavljanja na tržište hrane koja je duže zamrznuta, što je pitanje koje nije do kraja riješeno.

Stoga bi, ističe, trebalo propisati rok koliko hrana, posebice meso, može biti zamrznuta, jer na našem tržištu završavaju i tržišni viškovi drugih članica EU.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!