Jedno radno mjesto u pivarskoj industriji otvara dodatnih 13 u povezanim djelatnostima
Na Ekonomskom institutu Zagreb danas su predstavljeni rezultati Studije o utjecaju pivarske industrije na hrvatsko gospodarstvo.
Predstavnici Udruženja proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) predstavili su rezultate prema odgovarajućim ekonomskim pokazateljima koji svjedoče o pozitivnom učinku pivarskog sektora na domaće gospodarstvo i produktivnosti industrije koja je iznad hrvatskog prosjeka.
Studiju je izradio Ekonomski institut Zagreb u razdoblju od travnja do lipnja 2017. godine kako bi ocijenio ukupni utjecaj koji je sektor proizvođača piva ostvario u nacionalnom gospodarstvu u razdoblju od 2010. do 2015. godine.
“Izuzetno sam ponosan što mogu reći da je domaća pivarska industrija stabilan, jak i prosperitetan sektor koji iz godine u godinu bilježi uzlazan trend i izvrsne rezultate. Posebna pažnja posvećuje se razvoju zaposlenika, izboru kvalitetnog upravljačkog kadra i društveno odgovornom djelovanju te sam stoga mišljenja da hrvatsko pivarstvo značajno doprinosi jačanju gospodarstva RH”, izjavio je na samom početku događanja Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva HGK.
Izravno i neizravno, pivarski je sektor stvorio 23.522 radna mjesta, što predstavlja 2% od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj u 2015. godini. Na svako radno mjesto u sektoru, još 12 do 13 radnih mjesta neizravno je stvoreno u ostatku gospodarstva.
“Sektor proizvođača piva ostvarivao je rast za vrijeme recesije i povećava broj zaposlenih što upućuje na njegov snažan potencijal generiranja ekonomske aktivnosti u zemlji. Prema rezultatima studije, po produktivnosti, pivarska industrija je iznad hrvatskoga prosjeka”, rekla je Marina Tkalec, znanstvena suradnica zagrebačkog Ekonomskog instituta, članica istraživačkog tima koji je na čelu s ravnateljicom EIZ-a, Maruškom Vizek, izradio predstavljenu Studiju.
Sektor proizvođača piva RH u 2015. godini uplatio je u državni proračun 639 milijuna kuna trošarina, a cjelokupni lanac dodane vrijednosti industrije piva u proračun je uplatio 2,8 milijardi kuna poreza, što predstavlja 1,9% ukupnih proračunskih prihoda. Brojke pokazuju da je na svaku jedinicu poreza i doprinosa na plaću koje su proizvođači piva izravno uplatili u proračun, neizravno uplaćeno još gotovo pet dodatnih jedinica poreza.
Izravno i neizravno, u sektoru je stvoreno 4,2 milijarde bruto dodane vrijednosti (BDV), što predstavlja 1,8% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), a ukupan učinak raste tijekom vremena.
Proizvođači piva su neizravno kroz distributere, pogotovo ugostitelje, u 2015. ostvarili oko 2,4 milijarde kuna BDV-a i zapošljavali oko 16 tisuća ljudi, što znači da se oko 50% ukupno induciranih učinaka industrije piva odnosi na dodanu vrijednost koju ostvaruju ugostitelji i trgovci putem prodaje piva.
Direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK Božica Marković je istaknula kako se pozitivni trendovi u pivarskom sektoru nastavljaju: “Pivarska industrija u prvih osam mjeseci ove godine bilježi povećanje proizvodnje za 3% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Pivo bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni koji je u 2016. godini iznosio 17 milijuna eura. Pivo spada u vodeće sektorske izvozne proizvode. U 2016. godini izvezli smo piva u vrijednosti 48,7 milijuna eura, što čini 2,8% poljoprivredno-prehrambenog izvoza. U odnosu na 2012. godinu izvoz piva je u prošloj godini povećan za 61%. Nastavak ulaganja i društveno odgovorno djelovanje, promicanje odgovorne konzumacije te općenito razvoj piva kao kategorije, jamstvo su zadržavanja pivarskog sektora na poziciji vitalnog čimbenika hrvatskog gospodarstva koji sustavno doprinosi rastu i razvoju zemlje kroz stvaranje nove vrijednosti.”
