Europska komisija tvrdi da su međubankovne naknade (interchange fee) previsoke i želi ih srezati na najviše 0,3 posto za kreditne kartice, odnosno najviše 0,2 posto za debitne kartice
Kupovanje putem Vise, MasterCarda i ostalih kartica stoji znatno više nego što prosječni građani znaju. Da bi građanin mogao koristiti karticu, banka mu naplaćuje upisninu, godišnju članarinu od oko 200 kuna i druge troškove.
No, znatno veće namete imaju trgovci koji plaćaju ne samo naknade za korištenje POS uređaja, nego i međubankovne naknade koje kartičnim kućama i bankarima donose obilne prihode, jer se plaćaju pri svakoj kupnji.
Međubankovne naknade u Hrvatskoj, prilikom plaćanja karticama, među višima su u EU. Prosječno iznose nešto više od jedan posto po svakoj transakciji, a prije ulaska Hrvatske u EU bile su još veće, prema jučerašnjem izvješću hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Europska komisija tvrdi da su međubankovne naknade (interchange fee) previsoke i želi ih srezati na najviše 0,3 posto za kreditne kartice, odnosno najviše 0,2 posto za debitne kartice. Ako se namjera Komisije ostvari, te naknade u Hrvatskoj mogle bi pasti više od 70 posto.
Istina je da međubankovne naknade plaćaju trgovci, ali nevolja je što ih na kraju moraju prevaljivati na potrošače, putem viših cijena robe i usluga. Što je zemlja siromašnija i što je trgovac slabiji, to im banke i kartičarske kuće naplaćuju više namete, vidljivo je iz analize Agencije.
Prosječne međubankovne naknade u većini članica EU manje su od jedan posto. Najmanje su u zemljama poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Italije – od 0,2 do 0,85 posto. Najviše su u zemljama poput Poljske, Rumunjske, Hrvatske ili Slovenije – od 0,9 do 1,6 posto. Najbolje prolaze bogatije zemlje i najveći trgovci koji plaćaju i najmanje međubankovne naknade. Iznimka je Njemačka, gdje su naknade na plaćanje karticom Visa među najvišima u EU.
Agencija je usporedila kartice Visa i MasterCard, jer su najraširenije. Plaćanje Visom za trgovce je skuplje nego MasterCardom. Prosječna međubankovna naknada za Visu u Hrvatskoj iznosi 1,14 posto, a za MasterCard 0,97 posto od cijene kupljene robe.
Prosjek naknada za obje kartice znatno je viši, ako se iz njihove ponude isključe specifične sektorske kartice poput Maestra koji je dio MasterCarda, upozorava Agencija.
Na debitne kartice Visa naplaćuje se prosječno 1,15 posto, a na kreditne 1,34 posto naknade. Na debitne kartice MasterCarda prosječno se plaća 0,82, a na kreditne 0,98 posto, kaže Agencija.
Većina banaka svojim klijentima istodobno nudi i Visu i MasterCard. Erste banka nudi i Diners, a PBZ i American Express. Europska komisija je nezadovoljna jer smatra da ugovori s dvije kartične kuće istodobno, što prakticira većina banaka, otežavaju konkurenciju među kartičnim kućama i niže troškove.
Komisija smatra da bi pojeftinjenje i stroža regulacija međubankovnih naknada u članicama EU, kao i u međusobnom prometu, najviše koristila malim trgovcima, koji plaćaju i dvostruko više naknade od velikih.
Komisija želi olakšati ulazak na tržište konkurentskim kartičarskim kućama. Dok plaćanje karticama raste u cijeloj Uniji, pa i u Hrvatskoj, Komisija smatra da bi spuštanje naknada koristilo i potrošačima, jer bi pojeftinilo robu i usluge.
Kad bi Komisija uspjela nametnuti svoju volju kartičnim kućama i bankama, naknade bi se trebale sniziti postupno, tijekom dvije godine, koliko bi trajalo prijelazno razdoblje za provedbu odluke. (Novi list)
