Sve četiri županije Sjeverne Hrvatske – Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska – bilježe suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom
Regija Sjeverna Hrvatska nalazi se na samoj granici s Austrijom, Mađarskom i Slovenijom. Zemljopisni položaj kroz povijest je imao presudan utjecaj na kulturni i gospodarski razvoj cijele regije koja danas predstavlja važnu poveznicu središnje s jugoistočnom Europom.
Takav povijesni utjecaj, može se zaključiti, sasvim je sigurno i jedan od razloga što je ova regija, u većoj mjeri nego neke druge u Hrvatskoj, bila otvorenija prema stranim investicijama nudeći sigurnost i stječući povjerenje ulagača. To je, povratno, imalo utjecaja i na ukupnu robnu razmjenu jer od deset hrvatskih županija koje imaju pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu njih četiri nalaze se u ovoj regiji.
Kroz Sjevernu Hrvatsku vode dvije važne autoceste prema Sloveniji i Mađarskoj, a sama regija smještena je na manje od 300 km od Beča, Budimpešte, luka u Rijeci i Trstu te Beograda. Regija svoj napredak sve više bazira na razvoju naprednih tehnoloških sektora i sofisticiranih industrijskih procesa.
Najveće hrvatske tvornice za proizvodnju i preradu hrane i centri za razvoj procesa prerade nalaze se u ovoj regiji te čine jak temelj za razvoj biotehnološke industrije.
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina – Istočnih Alpa i Panonske nizine, smješteno je Međimurje. Područje je omeđeno prirodnim granicama – rijekama Murom na sjeveru i istoku i Dravom na jugu.
Prema popisu iz 2011. godine, u Međimurskoj županiji živi 114.414 stanovnika. Grad Čakovec upravno je, kulturno i političko središte županije, a važna urbana središta su i Prelog i Mursko Središće.
Međimurje razvija i njeguje pograničnu suradnju sa susjedima Mađarskom i Slovenijom kroz mnogobrojne programe Euroregije Mura – Drava te ostalim zemljama Europe.
U Međimurskoj županiji je u prvih šest mjeseci 2012. poslovalo 2092 poslovna subjekta, od čega je 2040 bilo malih, 45 srednjih i sedam velikih poduzetnika. Od ukupnog broja poslovnih subjekata Republike Hrvatske (92.787) Međimurska županija zauzima udio od 2,3% te se među ostalim županijama nalazi na desetom mjestu.
Prema broju trgovačkih društava najzastupljenija djelatnost je trgovina s ukupno 551 poslovnih subjekata, a slijede prerađivačka industrija s 441 i građevinarstvo s 298. U prerađivačkoj industriji najznačajnije grane su metalna industrija (150 tvrtki), tekstilna industrija (64) te drvna industrija (50).
Prehrambena industrija, koja uključuje proizvodnju prehrambenih proizvoda i proizvodnju pića, na četvrtom je mjestu imala ukupno 49 tvrtki i 11,1% udjela u broju svih tvrtki prerađivačke industrije u županiji.
Poduzetnici Međimurske županije u prvom polugodištu ove godine povećali su ukupne prihode za 2,3% na nešto iznad 5 milijardi kuna. Pritom su velikim poduzetnicima prihodi rasli za 8,2% na 762 milijuna kuna, mali poduzetnici su zabilježili rast od 4,8% na 2,49 milijardi kuna, dok su srednji poduzetnici smanjili prihode za 3,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje s ostvarenih 1,76 milijardi kuna.
Saldo prihoda i rashoda ukupnog gospodarstva Međimurske županije iznosio je u prvih šest mjeseci 2012. godine 226,9 milijuna kuna.
Gledano po djelatnostima, u prerađivačkoj industriji u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo se više od polovice prihoda županijskog gospodarstva (53%) ili ukupno 2,66 milijardi kuna. U okviru te djelatnosti prehrambena industrija imala je ukupne prihode od 551,77 milijuna kuna i pozitivan saldo ukupnih prihoda i rashoda u iznosu od 22,4 milijuna kuna.
Slijedi trgovina na veliko i malo s udjelom od 21,4% i prihodom od 1,07 milijardi kuna te pozitivnim saldom prihoda i rashoda od 38,9 milijuna kuna.
Gledano na tržište radne snage, broj zaposlenih u prvom je polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 0,4%.
Najveći broj djelatnika zaposlen je u prerađivačkoj industriji, njih 13.427, što čini udjel od 55,9% u ukupnom broju zaposlenih. Slijedi građevinarstvo s 3216 (13,4%), te trgovina s 2833 zaposlenih (11,8%).
Važno je naglasiti kako je u prerađivačkoj industriji Međimurske županije najveći porast zapošljavanja u prvih šest mjeseci 2012. godine zabilježen u poddjelatnosti proizvodnje pića i to za čak 150%. Međimurska županija nadalje bilježi značajan suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.
U 2011. godini izvezeno je roba u vrijednosti od 549 milijuna američkih dolara, što je 30% više u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je također povećan za 26,8% na ukupno 442 milijuna dolara. Najviše se izvozi u Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i Sloveniju.
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Prema prvom pisanom spomenu, Varaždinska županija je najstarija, među prvima organizirana kao upravno teritorijalna jedinica u hrvatskim zemljama. Spominje se već 20. kolovoza 1181. godine u Povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele III.
Smještena južno od Međimurja, Varaždinska županija obuhvaća kraj uz rijeku Bednju između planina Ivančice i Kalnika i rijeke Drave. Prema popisu stanovništva iz 2011., Varaždinska županija je imala 176.046 stanovnika.
U gospodarstvu posebno mjesto zauzimaju tekstilna industrija, ljevaonica, prehrambena i drvna industrija, a najveća urbana središta su, uz glavni županijski grad Varaždin, još i Ivanec, Novi Marof i Ludbreg.
Težište gospodarstva županije leži na prerađivačkoj industriji, a osobito su razvijene prerada mlijeka, proizvodnja mliječnih proizvoda i pića, zatim mesna industrija, proizvodnja kožne obuće, proizvodnja ženske i muške konfekcije, tkanina i drugih tekstilnih proizvoda, metalna industrija te proizvodnja kvalitetnog drvenog namještaja i drugih proizvoda od drva.
“Daljnji razvoj industrije temelji se na inovativnosti i novim proizvodima, visokoj kakvoći proizvoda, širenju na države regije, razvoju trgovačkih marki proizvoda, stranim ulaganjima, tehnološkom transferu i zaštiti okoliša”, ističu iz HGK Županijske komore Varaždin.
Najveći gospodarski subjekti u Varaždinskoj županiji po ukupnom prihodu u 2011. godini su Vindija, Boxmark leather, Koka, Zagorje-Tehnobeton, Ytres i Varteks. Od tvrtki iz djelatnosti trgovine najbolje su plasirani Trgonom na devetom i TP Varaždin na 13. mjestu.
U Varaždinskoj županiji lani je poslovalo 2758 tvrtki, među kojima je bilo 12 velikih i 61 srednja, a sve ostalo su mali poduzetnici. Broj zaposlenih u aktivnim tvrtkama u 2011. godini iznosio je 36.488, pri čemu prerađivačka industrija zapošljava više od polovice tog broja, dok u trgovini radi 4811 osoba ili 13,2% od ukupno zaposlenih osoba. Također, na području županije lani je bilo aktivno 2956 obrta koji su zapošljavali 5299 ljudi.
Poduzetnici Varaždinske županije u 2011. godini ostvarili su ukupne prihode u vrijednosti od 21,2 milijarde kuna čime je ostvaren nivo iz 2006. godine. U odnosu na 2010. ukupni prihodi su porasli za 8,1%, ali u odnosu na 2008. pali su za 9,2%.
Trgovina je vodeća djelatnost po ukupnim prihodima s ostvarenih 4,3 milijarde kuna i stopom rasta od 11,4% u odnosu na prihode ostvarene u 2010. godini, a slijedi je proizvodnja prehrambenih proizvoda s 3,5 milijardi kuna prihoda i udjelom od 16,7% uz stopu rasta od 4,8% na razini godine.
Pozitivan je pokazatelj i dobit tekućeg razdoblja koja je ostvarena u vrijednosti od 769,9 milijuna kuna, što je porast od 25,2%. U prerađivačkoj industriji ostvareno je 59,2% ukupne dobiti županije, a slijedi je djelatnost trgovine s udjelom od 16,1%.
Usprkos teškoj ekonomskoj situaciji, poduzetnici Varaždinske županije u robnoj razmjeni ostvaruju vrlo dobre rezultate. Tako su u 2011. godini izvezli robe u vrijednosti 654 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 499 milijuna eura.
Najznačajnije izvozno orijentirane grane su proizvodnja kožne obuće i galanterije koja je lani izvezla robe u vrijednosti 257 milijuna eura, potom dolazi proizvodnja odjeće sa 125 milijuna eura realiziranih u izvozu i proizvodnja prehrambenih proizvoda s 33 milijuna eura.
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
Koprivničko-križevačka županija obuhvaća prostor koji omeđuju gradovi Koprivnica, Križevci i Đurđevac. Prema popisu iz 2011. godine na području županije živjelo je 115.582 stanovnika.
Ovaj dio Hrvatske je važan element razvojne osovine koja se pruža transverzalno od Podravine preko Zagreba do sjeverno-jadranskog prometnog pročelja. Povoljan centralni položaj prema istočnoj i središnjoj Europi te na jug prema Zagrebu i Jadranu stvara Koprivničko-križevačkoj županiji značajne razvojne mogućnosti.
Prema ukupno ostvarenim prihodima u prošloj godini, najznačajniji sektori gospodarstva županije su prerađivačka industrija s udjelom od 52%, trgovina s 27% te građevinarstvo sa 6%. Vodećih pet poduzetnika po ukupnim prihodima su Podravka, KTC, Belupo, Danica i Carlsberg Croatia.
Razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije 2011.-2013. kao jednu od najvećih mogućnosti za daljnji razvoj vidi nastavak provedbe programa izgradnje infrastrukture uz korištenje sredstava nacionalnih programa i pretpristupnih fondova EU.
U robnoj razmjeni i ova županija bilježi pozitivne trendove. Tako je u 2011. izvoz roba i usluga Koprivničko-križevačke županije iznosio 317,7 milijuna američkih dolara, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 14,5%, dok je uvoz roba i usluga istodobno iznosio 234,5 milijuna dolara čime je ostvaren značajan suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.
“Koprivničko-križevačka županija interesantna je za maloprodajne lance u velikoj mjeri jer je jedna od razvijenijih županija u Republici Hrvatskoj čemu će dovršetak brze ceste još dodatno doprinijeti. Županiji pak nedostaju specijalizirani prodajni lanci koji prodaju građevinske materijale i opremu”, navode iz HGK Županijske komore Koprivnica.
Prošle je godine u djelatnosti trgovine na malo bilo 138 tvrtki (11 više nego 2009.), no zapošljavala je 1953 djelatnika ili 141 manje nego u 2009. godini. Dobit razdoblja također se smanjila u protekle tri godine za 2,99 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi smanjeni za 80,5 milijuna kuna.
Specifičnost djelatnosti trgovine je velika fluktuacija broja tvrtki koje započinju s radom i onih u stečaju i likvidaciji. Tvrtke koje bilježe značajan rast su KTC iz Križevaca, ABM iz Koprivnice i Sloga Podravska trgovina iz Đurđevca.
Maloprodajnu mrežu na području ove županije obilježava usitnjenost, što se odražava u dominaciji malih prodavaonica do 100 m2, ali u strukturi prodavaonica sve značajnije mjesto zauzimaju i supermarketi koji se koncentriraju u županijskim središtima.
Naime, u prethodnih nekoliko godina u Koprivničko-križevačkoj županiji izgrađeni su prodajni objekti trgovačkih lanaca KTC, Konzum, Pevec, Billa, Plodine, Lidl, Kaufland, Mercator i Interspar koji su bitno izmijenili sliku trgovačke ponude na ovom području.
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
Iako po svojim zemljopisnim i gospodarskim karakteristikama u većoj mjeri pripada području središnjeg dijela naše zemlje, Krapinsko-zagorsku županiju za potrebe ove analize smještamo u regiju Sjeverne Hrvatske.
Riječ je o još jednoj graničnoj županiji koja otvara vrata prema Sloveniji i dalje prema Europi, ali i s novoizgrađenom autocestom predstavlja važan koridor za ulazak na cijelo područje jugoistočne Europe.
U ovoj županiji po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. živjelo je 133.064 stanovnika. Tijekom 2011. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovao je 1381 poduzetnik koji su zbrojno zapošljavali 15.359 djelatnika. Ukupni prihodi poduzetnika ove županije iznosili su 9,0 milijardi, a rashodi 9,1 milijardu kuna, čime je ostvaren gubitak prije oporezivanja od 135,5 milijuna kuna.
Ohrabrujuće je što investicije, kao nužan generator gospodarskog rasta, povećanja zaposlenosti i izvoza, u 2011. godini bilježe rast od 13,8% u odnosu na 2010. godinu. Povrh toga, u prvih šest mjeseci 2012. godine rast je još izraženiji i iznosi 78,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Ovakav porast investicija u prethodnom razdoblju uvjetovan je značajnijim ulaganjima tvrtki Kvadra, Presečki grupa, Strahinjčica, Terme Jezerčica, Terme Tuhelj, Trgocentar, Trgostil, Vetropack Straža i ZMH Horvat. Po ukupnim prihodima najveća tvrtka u županiji je Vetropack Straža, a slijede Gorup, Omco Croatia i Jedinstvo, dok maloprodajne tvrtke Trgocentar iz Zaboka i Trgostil iz Donje Stubice zauzimaju peto i šesto mjesto. U 2011. godini ostvaren je izvoz u iznosu od 388,6 milijuna američkih dolara te je zabilježen pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 76,4 milijuna dolara.
Djelatnosti koje određuju kretanja na razini ukupnog gospodarstva Krapinsko-zagorske županije su prerađivačka industrija, trgovina te građevinarstvo jer zajedno ostvaruju 79,4% ukupnih prihoda i zapošljavaju 77,8% zaposlenih.
Prerađivačka industrija temeljna je grana gospodarstva koja je u 2011. godini činila je 43,6% ukupnih prihoda županije i u ovoj grani zaposleno je 49,9% radne snage. Najvažnije djelatnosti unutar prerađivačke industrije su tekstilna industrija, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda i metaloprerađivačka industrija.
