Iako je penetracija sredstava za ručno pranje dvostruko veća u odnosu na sredstva za perilicu posuđa, vrijednosno je drugi pretekao prvoga te zajedno stvaraju 200 milijuna kuna u kupovinama za potrebe kućanstva u razdoblju lipanj 2017. – svibanj 2018.
GfK Consumer Panel kontinuirano prati potrošnju hrvatskih kućanstava posljednjih 18 godina te nudi odgovore na pitanje kako se mijenjaju kupovne navike kroz vrijeme. Riječ je o kontinuiranom istraživanju u kojemu se podaci prikupljaju na temelju SmartScan aplikacije/dnevnika kupovine koji ispunjava 1.500 kućanstava u Hrvatskoj pri čemu je uzorak reprezentativan prema regiji, veličini naselja, broju članova kućanstva te broju djece ispod 14 godina.
RAST STROJNOG PRANJA
Prema podacima GfK Panela kućanstava, čak 96% kućanstava u Hrvatskoj kupuje sredstva za pranje posuđa. Ako uzmemo u obzir činjenicu da pastu za zube kupuje 10% kućanstava manje, mogli bismo zaključiti kako je ovo impozantna brojka. S druge strane, znatiželjniji među nama mogu postaviti pitanje čime pere posuđe preostalih 63 tisuće kućanstava? Možda koriste jednokratno posuđe, možda jedu prstima, možda sami proizvode sredstva za pranje posuđa koristeći sodu i limunsku kiselinu prema uputama s weba.
Iako je penetracija sredstava za ručno pranje dvostruko veća u odnosu na sredstva za perilicu posuđa, vrijednosno je drugi pretekao prvoga te zajedno stvaraju 200 milijuna kuna u kupovinama za potrebe kućanstva u razdoblju lipanj 2017. – svibanj 2018. Pritom 35 tisuća kućanstava kupuje isključivo sredstva za perilicu posuđa, 914 tisuća isključivo sredstva za ručno pranje, dok 507 tisuća kupuje oboje.
Kategorija na godišnjoj razini bilježi 9,2 milijuna košarica, od čega 5 milijuna košarica stvaraju ekskluzivni kupci sredstava za ručno pranje, dok čak 4,1 milijun košarica stvaraju kupci koji kupuju i sredstva za ručno i sredstva za strojno pranje posuđa. Ovaj prostor preklapanja između dvaju susjednih (konkurentskih ili komplementarnih?) kategorija iznadprosječno popunjavaju tzv. veliki kupci (Heavy Shoppers) odgovorni za stvaranje znatno veće vrijednosti kategorije u odnosu na ostale tipove kupaca.
KAKO PERU BRENDOVI?
Kako su se pozicionirali vodeći igrači na tržištu? U fokus smo stavili brendove čija je penetracija veća od 4% te smo analizirali njihov uspjeh u privlačenju novih i zadržavanju postojećih kupaca.
U segmentu strojnog pranja Somat i Finish vodeći su i vode mrtvu trku u broju kupaca, a u stopu ih slijede Jar i Denk Mit. Oba vodeća igrača ostvarila su rast broja kupaca, ali najveći rast broja kupaca ostvarili su Jar, Blink, Denk mit i Lidl trgovačka marka.
U segmentu ručnog pranja Čarli je vodeći u broju kupaca, a slijede Likvi i Jar. Teta Violeta pokazuje se kao ozbiljna igračica povećavši broj kupaca za 14%, što je ujedno i najveći rast penetracije u kategoriji. Jar i Čarli također povećavaju broj kupaca, dok ostali vodeći brendovi ne prate ritam rasta.
