Ulaganje u edukaciju i obrazovanje zaposlenika, stvaranje kvalitetne organizacijske klime te rad na motivaciji i poticajnom radnom okruženju moraju biti osnovni preduvjeti za uvođenje i integraciju održivog lanca opskrbe. Tada možemo očekivati i sve prednosti lanca opskrbe u poslovanju poduzeća kao i stvaranje dodane vrijednosti za našeg kupca.
Uspješnost poslovanja svakog poduzeća ostvaruje se kroz prodajne rezultate. Što su prihodi veći, možemo na prvu reći da smo i uspješniji. Međutim, svaki direktor/menadžer jako dobro zna da postoji i druga strana vage, a to su troškovi. Porast prihoda definitivno je vezan uz stanje na tržištu, potrebe kupaca i potražnju za našom robom/uslugama. Ovo su osnovni postulati ekonomije i time nismo rekli ništa novo, ali se pritom treba naglasiti kako je tržište postalo sve kompleksnije, a kupci zahtjevniji.
Zbog toga poduzeća teže rješenjima koja će stvoriti dodanu vrijednost za našeg kupca uz minimalno korištenje resursa kako bismo bili što profitabilniji. Naš kupac želi dobiti proizvod optimalne kvalitete u periodu koji je njemu zadovoljavajući i uz troškove koji su mu prihvatljivi. Ako za istu cijenu dobije još nešto, mi ćemo kao dobavljač imati prednost i kupac će se odlučiti za naš proizvod/uslugu. Upravo iz tog razloga, poduzeća su prepoznala da kreiranjem optimalnog lanca opskrbe mogu stvoriti dodanu vrijednost svojim kupcima.
ŠTO JE U STVARI LANAC OPSKRBE?
Teorija daje više definicija lanca opskrbe, no ukratko možemo reći da je to integracija pojedinaca, poduzeća, resursa, aktivnosti, informacija i tehnologija uključenih u kreiranje i prodaju proizvoda/usluga. Zadatak lanca opskrbe je optimizacija tijeka svih resursa kako bi poduzeće zadovoljilo potrebe kupaca te poboljšalo efikasnost poslovanja. Danas kada radim s poduzećima, vrlo često se susrećem s kolegama koji još uvijek doživljavaju lanac opskrbe kao logistiku. Međutim, postoji jedna velika razlika lanca opskrbe u odnosu na logistiku, a to je razumijevanje i korištenje informacija te njihov protok.
Tijek informacija ima važnu ulogu u lancu opskrbe kao i potpuna integracija i koordinacija svih dijelova u cjelinu. Kao konzultant u poduzećima često nailazim na situacije da odjeli djeluju vrlo samostalno, izolirano, nastoje biti dobri u svom dijelu posla, no često zanemaruju povezivanje, razmjenu informacija i komunikaciju. Upravo u toj integraciji leži dodana vrijednost i povećanje efikasnosti. Stoga uvijek volim naglasiti da apsolutno svima na prvom mjestu treba biti kupac, a ne da je to samo obaveza i odgovornost prodaje.
KAKO GA DIZAJNIRAMO?
Pojam lanca opskrbe prije 50-ak godina i danas nije isti. Nekada je lanac opskrbe uključivao isporuku i skladišta. Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća pojavom informatizacije i početkom korištenja osobnih računala, omogućena je integracija i optimizacija procesa logistike i distribucije. Daljnjim razvojem informacijskih tehnologija i interneta prepoznate su važnosti lanca opskrbe te se razvijaju programska rješenja s ciljem integracije svih dijelova lanca opskrbe, korištenjem podataka te optimizacijom procesa.
Nedavno sam radila na projektu uvođenja i integracije lanca opskrbe u proizvodnom poduzeću. Kako je to izgledalo u praksi?
Najprije smo definirali dijelove lanca opskrbe. U konkretnom primjeru lanac opskrbe sadržavao je sljedeće dijelove:
- Briga o kupcima
- Nabava
- Planiranje proizvodnje
- Logistika
- Skladišta ulaznih sirovina
- Skladišta gotovih proizvoda.
Kako će lanac opskrbe izgledati u pojedinom poduzeću, ovisi o samoj djelatnosti i aktivnostima koje se provode, no ovo je jedan učestali primjer lanca opskrbe u proizvodnim poduzećima. Sljedeći je korak bio da definiramo vrlo jasne obaveze i odgovornosti svakog dijela cjeline nastojeći postići protočnost. Na principu leana definirali smo procese.
Lean koncept se ukratko bazira na uklanjanju svih viškova u koracima kako bi potrošnja resursa bila što manja, a efikasnost poslovanja što veća. Isto tako vrlo je važno definirati povezanost između odjela – smjer protoka informacija, u kom trenutku, odgovornost za davanje informacija i sl. Vrlo često u praksi ne postoji jasno definiran ovaj korak, već se oslanja na to da će zaposlenici sami znati kome i što trebaju od informacija proslijediti. Nedavno me se dojmio direktor/klijent koji mi je sam u startu rekao – ja mislim da nisu moji zaposlenici krivi što je protok informacija nedovoljan/loš, već je moja krivnja što im nisam dao jasne upute što se od njih u tom segmentu očekuje.
Kada smo sve lijepo definirali, opisali, povezali – kreće se u implementaciju odnosno puštanje u pogon propisanih procesa i aktivnosti. To je u stvari i najteži dio u dizajnu lanca opskrbe. No, uz dobru pripremu, edukaciju, komunikaciju sa zaposlenicima, implementacija može biti brza i kvalitetna. Također, svojim klijentima uvijek naglašavam da će nas početak usporiti, da će se javiti izvanredne situacije, da ćemo možda morati nešto mijenjati i prilagođavati, ali sve je to dio procesa i treba ga kao takvog prihvatiti. Uz dosljednost i kontinuiranu primjenu, efekti i prednosti vrlo će se brzo vidjeti.
A ŠTO U STVARI DOBIVAMO?
Zadovoljstvo kupaca – već smo na početku rekli da nam je na prvom mjestu kupac i da želimo da bude zadovoljan, da kupuje naše proizvode/usluge i da nam se vraća. Zadovoljstvo kupaca posljedica je kreiranja lanca opskrbe. Javlja se kroz stvaranje dodane vrijednosti koju kupac prepoznaje u našem proizvodu/usluzi. Zadovoljstvo kupaca utječe na odluku o kupnji i njihovu lojalnost, a ujedno i služi kao indikator da smo kroz lanac opskrbe ostvarili prednost u odnosu na konkurenciju.
Niži troškovi – kao što smo i u startu spomenuli nisu važne samo brojke o prodaji, važni su i troškovi. Cilj svakog voditelja lanca opskrbe je kreiranje strategije ušteda i nižih troškova. Naravno da time ne mislimo na smanjenje kvalitete krajnjeg proizvoda/usluge. Strategije koje nam se nude kroz lanac opskrbe su: optimizacija procesa i protočnost svih faza lanca, standardizacija proizvoda, ekonomija obujma/količina i sl.
Poboljšanje performansi – ideja je kroz mjerljivost i korištenjem lean principa definiranje standarda u ostvarivanju osobnih i profesionalnih ciljeva. Uvođenje ključnih indikatora uspješnosti (KPI) jedan je od principa koji pomažu u poboljšavanju efikasnosti procesa. Naravno, tu je potrebno biti vrlo oprezan jer vrlo često kada se uvodi mjerljivost, zaposlenici se bave postizanjem brojki, a zaboravi se osnovni cilj, a to je povećanje efikasnosti.
Razvoj proizvoda – u cilju ostvarenja veće prodaje, novih kupaca i tržišta, razvoj novih proizvoda je zadaća lanca opskrbe. Stoga je kroz integraciju informacija s tržišta i suradnju s dobavljačima, razvoj proizvoda daleko jednostavniji, a proces brži.
Izgradnja i integracija lanca opskrbe nije jednostavna ni laka, no zasigurno donosi određene prednosti u poslovanju poduzeća. Ako dizajn provodimo po lean principu, zasigurno ćemo stvoriti dodanu vrijednost za našeg kupca.
A TKO ĆE TO SVE RADITI?
Prepoznali smo važnost kreiranja i integracije lanca opskrbe, dizajnirali smo dijelove lanca, definirali procese, odgovornosti i obveze, imamo informatičku podršku i očekujemo brze rezultate. Ipak, sve počiva na glavnom resursu, a to su zaposlenici. Nedavno sam čitala analizu na temu slabe popunjenosti polica pojedinih trgovačkih lanaca, a kao glavni razlog navodi se nedostatak radne snage – skladištara, vozača, logističara. Definitivno će tehnologija zamijeniti pojedine segmente našeg poslovanja, ali čvrsto vjerujem kako će stručnost i kompetentnost zaposlenika i dalje biti važna karika u poslovanju.
Zbog svega toga ulaganje u edukaciju zaposlenika, stvaranje kvalitetne organizacijske klime te rad na motivaciji i poticajnom radnom okruženju moraju biti osnovni preduvjeti za uvođenje i integraciju održivog lanca opskrbe. Tada možemo očekivati i sve prednosti lanca opskrbe u poslovanju poduzeća kao i stvaranje dodane vrijednosti za našeg kupca.
