U ovo vrijeme godišnjih odmora preko četiri petine hrvatskih građana (84%) i dalje je zabrinuto zbog krize za koju smatraju da će kod nas trajati još najmanje tri godine ili čak više od toga, pokazalo je istraživanje agencije GfK.
Građane najviše pogađa gospodarska nestabilnost, što ističe dvije trećine ispitanika, dok stopa nezaposlenosti muči gotovo polovinu njih.
Tek 14% građana smatra da ćemo u narednih godinu dana izaći iz krize, 19% ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar tri godine, ali čak 65% ispitanih navodi da će se kriza kod nas nastaviti i nakon tri godine. Takvih velikih pesimista je najviše (71%) u Slavoniji te Lici / Kordunu / Banovini, a najmanje u Zagrebu i okolici (48%).
Dok u 18% kućanstava ispitanici navode da ne osjećaju posljedice krize, kod ostalih se posljedice najviše odnose na smanjene troškove za sve oblike razonode i zabave (56%), a remen se steže i kad su u pitanju odjeća i obuća (55%), te prehrana i osobna higijena (31%).
Oko 28% kućanstava ocjenjuje da ima negativne posljedice zbog smanjenja plaće ili kašnjenja isplate plaća kod nekog od ukućana. Otkaz na poslu (barem jednog člana kućanstva) ozbiljno pogađa gotovo 10% kućanstava. U 4% kućanstava ne mogu više otplaćivati kredite.
Sada se gotovo 50% građana boji da će dalje rasti mogućnost gubitka posla ili će se još teže naći posao. Stoga ne čudi da se čak 80% ispitanika slaže s tvrdnjom da će nezaposlenost i dalje rasti.
Trenutnom financijskom situacijom zadovoljno je 20% građana, dok je, nasuprot tome, izrazito nezadovoljnih čak 56%. Nadalje, ukupno 69% građana ističe kako će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana (manje uzimati kredite, koristiti dozvoljeni minus po tekućem računu, koristiti kreditne kartice).
Razmišljajući o idućih godinu dana područje koje najviše zabrinjava građane u Hrvatskoj je gospodarska nestabilnost, što navodi 63% kućanstava. Na drugom je mjestu gubitak posla / povećanje stope nezaposlenosti (47%), smanjenje životnog standarda (38%), inflacija / rast cijena (36%), neefikasna vlada (28%) itd.
Istraživanje je provedeno tijekom srpnja 2012. godine na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina metodom osobnog intervjua u kućanstvu.
