Uvozimo čak i pekarske proizvode

KruhUnatoč brojnim potencijalima hrvatske pekarske industrije i mlinskog sektora kao i činjenice da se u našoj zemlji proizvode dovoljno žitarica potrebnih za proizvodnju pekarskih proizvoda, u posljednjih desetak godina njihov se uvoz stalno povećava.

Primjerice, 2013. godine uvezli smo pekarskih proizvoda kruha u vrijednosti 48.415.600 USD.

Godinu kasnije u tu smo svrhu izdvojili 66.626.144 USD što je 18.210.544 USD više. Posebno raste uvoz peciva s dodatnim sladilima, objavila je europarlamentarka Marijana Petir.

Prema podacima Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda, s čijim predsjednikom Mijom Prgometom se hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir susrela, u prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo kruha i peciva u vrijednosti 53.592.539 EUR što je 2,93% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok smo na izvozu kruha i peciva zaradili 28.298.524 EUR, što doduše predstavlja rast od 4,07% u odnosu na prvu polovicu prošle godine, no i dalje nam je uvozna stavka prevelika.

“Konkretnije, u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, najviše, i to za 25.08%, porastao je uvoz kruha koji ne sadrži med, jaja i sir. Uvezli smo ga u vrijednosti 6.464.336 EUR, dok smo na izvozu takvoga kruha zaradili samo 618.623 EUR. Uvoz pizza, pita i ostalih nezaslađenih pekarskih proizvoda povećan je za 15,16%, a kruha s grožđicama, panettona i puslica 1,07%. Proteklih smo godina najviše pekarskih proizvoda uvezli iz Italije, Njemačke, Poljske, Francuske, Slovenije, Makedonije i Bugarske dok je u ovoj godini porastao i uvoz iz Bosne i Hercegovine te Srbije. U ukupnom uvozu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda u 2015. godini, pekarski proizvodi čine 4,5% što je povećanje od gotovo 100% u odnosu na dvije godine ranije.

Prema podacima Ministarstva financija, u pekarskoj i mlinskoj industriji naše zemlje, registrirano je 1586 obrta i tvrtki s 22 tisuće zaposlenih. U državama članicama EU djeluje više od 190 000 pekara i slastičara a zapošljavaju više od 2 milijuna ljudi. Konzumacija kruha u glavnim gradovima EU pala je s 67 kg (2004.) na 63 kg (danas). U Hrvatskoj se godišnje konzumira 61,6 kg kruha. Najviše se kruha konzumira u Poljskoj i zemljama JIE, a najmanje u Španjolskoj, Italiji, nizozemskoj, UK i Irskoj”, navodi se u priopćenju.

Pekari ističu da im veliki problem predstavlja povrat kruha, kojeg se na godinu nakupi i do 50 tisuća tona, a država kao povrat priznaje samo 7% kruha dok se na ostalu količinu mora platiti PDV te porez na dobit.

Stoga rješenje vide u donošenju Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi po uzoru na Mađarsku i Češku, koji bi pridonio rješavanju spomenutih problema, kao i raznih oblika nepoštenog ponašanja trgovačkih lanaca.

“U tome im podršku daje i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja se zalaže da Hrvatska donese Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, ali da se to pitanje riješi i zakonskom regulativom na EU razini. Razlog tome je, kako ističe Petir, jer “dobrovoljni odnosi između partnera u lancu opskrbe hranom koji postoje u Europi nisu dali rezultate, a nepoštena trgovačka praksa postala je jedan od najrazornijih problema hrvatskog poljoprivrednog i prehrambenog sektora te tome hitno treba stati na kraj”, priopćeno je iz ureda Petir. (Dnevno.hr)

Prethodni članakSprema se novi udar na hrvatske potrošače
Sljedeći članakHenkel najbolji poslodavac u kategoriji srednjih tvrtki