Prateći kretanje cijena u svakodnevnoj kupovini te ga uspoređujući s podacima o stopi inflacije koja je prema podacima DZS-a u siječnju iznosila 1,2 posto, a u veljači 1,3 posto na godišnjoj razini, većina se građana vjerojatno ne može načuditi tolikom raskoraku između osobnog dojma o kretanju cijena i službene statistike.
Analitičari PBZ-a istražili su je li statistika u krivu ili je osobno iskustvo nedovoljno sveobuhvatno? Kako stoji u ovotjednim PBZ analizama u protekla dva mjeseca promjena ukupne razine cijena bila je prema statistici relativno niska, kako na godišnjoj, tako i na mjesečnoj razini (-0,4 posto u siječnju, +0,6 posto u veljači), no podaci isto tako pokazuju da mjesečne promjene cijena pojedinih stavki potrošnje nisu bile tako beznačajne.
Tako su cijene hrane u siječnju u odnosu na prosinac bile više za 1 posto, od toga kruh i žitarice 0,3 posto, meso 0,4 posto, mlijeko, sir i jaja 0,2 posto, a voće i povrće više od 4 posto.
U veljači je pak hrana u odnosu na mjesec ranije bila skuplja u prosjeku za 1,5 posto, pri čemu su kruh i žitarice pojeftinili za 0,6 posto, meso te mlijeko, sir i jaja za 0,1 posto, dok su cijene voća porasle za 7,5 posto, a povrća za čak 12 posto.
– Iz navedenoga proizlazi da je u protekla dva mjeseca došla do rasta cijena hrane za 2,4 posto, pri čemu je rast cijena mesa te mlijeka, sira i jaja bio nizak (0,4, odnosno 0,2 posto), dok je visok rast cijena zabilježilo voće (12 posto) i povrće (16,9 posto).
Istovremeno cijene kruha i žitarica su snižene za 0,3 posto, cijene ulja i masti te šećera i konditorskih proizvoda bilježe umjeren rast od 0,6 posto, dok je cijena ribe snižena za 0,5 posto – stoji u PBZ analizama koje potpisuje Ana Lokin.
Cijene goriva, pak, u siječnju su bile u prosjeku 1,2 posto više nego u prosincu, a u veljači za 3,3 posto u odnosu na siječanj, što znači da je u prva dva mjeseca gorivo poskupilo za 4,5 posto.
Analitičari PBZ-a napravili su indeks koji prati samo cijene prehrane i goriva za osobna vozila koje zajednički nose jednu trećinu ukupne potrošnje. Iz njega proizlazi da cijene hrane i goriva u prva dva mjeseca ove godine ne slijede u potpunosti opći trend cijena.
Međutim, indeks isto tako pokazuje da je razlika u trendu i razini bilo i u prethodnih godinu dana, pa je tako bilo i razdoblja kada se trošak hrane i goriva kretao naniže, a opća razina cijena naviše.
Ostale kategorije osobne potrošnje pokazuju kako su, primjerice, cijene odjeće i obuće u veljači bile niže za 13,5 posto u odnosu na prosinac prošle godine, cijene stanovanja, pokućstva te rekreacije i kulture porasle su do 0,6 posto, a istovremeno su cijene zdravstva, ugostiteljskih usluga te komunikacija stagnirale.
– Navedeno ukazuje na činjenicu da do raskoraka između osobne percepcije i službene statistike dolazi zato što indeks potrošačkih cijena odražava ukupnu potrošnju, a ne samo potrošnju dobara i usluga koja se kupuju ili koriste često, no ne treba ni smetnuti s uma da se njime prikazuje struktura potrošnje prosječnog kućanstva, od koje se potrošnja pojedinca može znatno razlikovati – ističe u analizi Ana Lokin. (Lider)
