Već drugu godinu za redom, financijski direktori organizacija diljem Srednje Europe izvijestili su o sve negativnijim očekivanim gospodarskim izgledima i budućim rezultatima poslovanja u regiji. Međutim, na upit o financijskim projektima vlastite organizacije, skoro tri četvrtine ispitanika (74%) izjavile su kako su jednako optimistični kao i prije šest mjeseci ili optimističniji.
Utjecaj epidemije virusa Covid-19
Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom odjelu revizije i voditeljica CFO inicijative, je istaknula kako utjecaj epidemije virusa Covid-19, koja nije bila aktualna tijekom ispitivanja provedenog krajem 2019., nije uključen u nalaze. “Učinak epidemije bit će znatan”, izjavila je. “Podrazumijevat će prekide i kašnjenja u brojnim tradicionalnim lancima vrijednosti, uzrokovati nestašice u ponudi, kratkoročan pad produktivnosti, smanjeno ulaganje i potražnju. Nastojanja za ublaživanje šoka na strani potražnje gospodarstva neće moći otkloniti učinak šoka na strani ponude. Međutim, i dalje smatramo kako su nalazi ispitivanja, kao i trendovi koji utječu na ključne pokazatelje na koje se nalazi odnose, vrijedni analize. Oni odražavaju osnovne stavove i uvjerenja financijskih rukovoditelja u našoj regiji prije ulaska u dosad nezabilježeno razdoblje naše gospodarske povijesti te će osigurati mjerilo za usporedbu nakon što to razdoblje napustimo.”
Posebna pitanja u 2020. godini
Izvješće Deloittea Srednja Europa o stavovima financijskih direktora u 2020. sadržava dva posebna odjeljka u kojima smo od financijskih direktora zatražili informacije o pristupu njihovih društava najaktualnijim pitanjima u trenutačnom poslovnom okruženju: klimatskim promjenama te raznolikosti i uključivosti. Unatoč iznimnoj važnosti obaju tematskih područja, ostali smo zapanjeni sporosti kojom organizacije u Srednjoj Europi poduzimaju mjere u pogledu obaju pitanja.
• Klimatske promjene
Velika većina financijskih direktora potvrdila je kako osjeća malen ili nikakav pritisak svojih dionika, uključujući ulagače, banke, klijente, zakonodavce, upravu i zaposlenike, u pogledu poduzimanja mjera borbe protiv klimatskih promjena. Tog je mišljenja između 59 % i 88 % ispitanika, ovisno o dioniku. Bez obzira na sektor ispitanika, banke i zajmodavci najmanje vode računa o klimatskim promjenama pri donošenju odluka o suradnji s društvima financijskih direktora. Iznenađujući broj financijskih direktora koji su sudjelovali u ispitivanju (između 40 % i 69 %) Deloitteu je povjerio kako njihova društva nisu odredila nikakve ciljne vrijednosti emisija.
• Raznolikost i uključivost
U okviru ispitivanja, 28 % ispitanika s Deloitteom je podijelilo kako imaju službenu strategiju za raznolikost i uključivost, dok je 40 % ispitanika izjavilo kako se njihove organizacije služe mehanizmima kao što su bilteni i intranet za obavješćivanje zaposlenika o njihovu pristupu raznolikosti i uključivosti. Više od četvrtine ispitanika (27 %) reklo nam je kako je radna snaga upoznata sa strategijom i vizijom organizacije u pogledu raznolikosti i uključivosti.
Na pitanje o aspektima raznolikosti i uključivosti koji su među njihovim strateškim prioritetima u sljedeće tri godine, najveći je dio ispitanika (50 %) izjavio kako je pitanje spolne raznolikosti najvažnije. Kad je riječ o aktivnostima koje organizacije poduzimaju radi promidžbe raznolikosti i uključivosti, najpopularnija je mjera (koju podržava 30 % ispitanika) priprema i objava vizije i skupa vrijednosti na razini organizacije. Nakon nje slijedi mjera osiguravanja fleksibilne organizacije rada (koju podržava 32% ispitanika).
“S obzirom na iznimnu važnost tih pitanja, osobito u protekloj godini, ali i puno prije toga, iznenađeni smo činjenicom da rezultati u navedenim dvama područjima ispitivanja nisu pozitivniji. Oni upućuju na to da bi se neka od najvećih poduzeća u našoj regiji trebala ozbiljnije baviti pitanjima zaštite okoliša te raznolikosti i uključivosti. Društva će se, više no ikada, promatrati kroz njihove mjere za borbu protiv klimatskih promjena, što će sve više utjecati na vrijednost. Nadalje, u vremenima kada tržište zaposlenika uvelike diktira uvjete i pravila natjecanja, organizacije bi se trebale ozbiljnije baviti pitanjima raznolikosti i uključivosti”, zaključuje Tonžetić.
Nadalje, u nastavku se nalaze neki od ključnih nalaza Izvješća Deloittea Srednja Europa o stavovima financijskih direktora u 2020., odnosno 11. izdanje godišnje publikacije utemeljene na ispitivanju koje prati promjenu mišljenja 558 najiskusnijih financijskih stručnjaka iz 12 zemalja. Najvažniji nalazi izvješća su sljedeći:
• očekivani porast troškova poslovanja, uključujući porast troškova u pogledu radne snage, proizvodnje, prijevoza, nekretnina i usluga
• snažan pad optimizma financijskih direktora u pogledu gospodarskih izgleda u sljedećoj godini
• znatan porast broja financijskih direktora koji očekuju porast razine nezaposlenosti, od 21 % u 2019. na 36 % u 2020. Hrvatski su financijski direktori među najoptimističnijim u regiji te ih 60 % očekuje pad razine nezaposlenosti
• povećanje broja financijskih direktora koji očekuju pad prihoda svojih društava u idućih 12 mjeseci (sa 14 % na 20 %), premda 60 % njih očekuje povećanje. U Hrvatskoj povećanje prihoda očekuje 72 % ispitanika
Nastavlja se tendencija većeg pesimizma koji je prvi put zabilježen u ispitivanju u 2019. No, pesimizam financijskih direktora još je izraženiji u razmatranju širih gospodarskih problema nego promišljanju o izglednim budućim rezultatima svojih poduzeća.
“Stoga, iako je opravdan oprez prisutan – skoro tri četvrtine ispitanika, na primjer, ne smatra preuzimanje većih poslovnih rizika u 2020. dobrom idejom – on ih ne odvraća od razmatranja rasta i ulaganja u budućnost. Premda su financijski direktori opravdano skloni čvrstoj kontroli potrošnje, pad povjerenja i optimizma nužno ne znači da će oni potrošnju u potpunosti srezati. Ustvari, znatno veći broj financijskih direktora očekuje povećanje aktivnosti spajanja i preuzimanja (konkretno, 43 %, kao i u 2019.) nego pad (11 %). Hrvatski financijski direktori slično razmišljaju te ih 44 % očekuje povećanje aktivnosti spajanja i preuzimanja dok ih 6 % očekuje pad aktivnosti. Smatram kako je riječ o jasnom pokazatelju da poduzeća očekuju godinu koja će ponuditi važne prilike za širenje.”
Ključne teme Izvješća:
Neznatno sporiji rast BDP-a
Financijski direktori očekuju rast BDP-a prosječno 2 % u 2020., u odnosu na 2,3 % u 2019. Zabilježen je i pad od 10 postotnih bodova u razmjeru financijskih direktora koji očekuju povećanje BDP-a (sa 40 % na 30 %).
Porast očekivane nezaposlenosti
Više od jedne trećine financijskih direktora (36 %) očekuje porast nezaposlenosti u sljedećoj godini te je taj postotak veći od postotka financijskih direktora koji očekuju njezin pad (24 %). Međutim, kad je riječ o njihovim društvima, 36 % financijskih direktora očekuje povećanje nezaposlenosti, a samo 25 % očekuje njezino smanjenje.
Povećanje razine nesigurnosti poslovanja
Unatoč tomu što dio financijskih direktora koji smatra da postoji visoka razina nesigurnosti nije znatno veći nego u 2019. (porast od 5 postotnih bodova, s 35 % na 40 %), nastalo je povećanje od 9 postotnih bodova u odnosu na 2018. Udio financijskih direktora koji tvrde da je nesigurnost niska u 2020. smanjio se za 3 postotna boda, s 11 % na 8 %).
Rizici s kojima se suočavaju poduzeća
Dva najveća područja rizika koja su utvrdili financijski direktori u 2020. bila su rastući troškovi poslovanja (prema stavu 51 % financijskih direktora) te nedostatak kvalificiranih radnika (prema stavu 49 % financijskih direktora), premda je oba ova odgovora odabralo njih 6 % manje nego u 2019. godini.
