Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je u svibnju na mjesečnoj razini, a pad je zabilježen i na razini Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjena je u svibnju 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema podacima Eurostata pala za 2,8 posto.
U ožujku je prednjačila među zemljama EU s jednim od najsnažnijih skokova industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, za 3,9 posto.
Najviše je među zemljama EU, prema podacima Eurostata, u svibnju smanjena industrijska proizvodnja u Nizozemskoj, za 7,8 posto, Portugalu, za 4,4 posto, Grčkoj, za 4,3 posto, i Rumunjskoj, za 4,0 posto.
S druge strane, najveći je skok industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u svibnju zabilježila Litva, za 3,9 posto. Slijede Latvija, s povećanjem proizvodnje za 2,4 posto, Slovenija, s rastom za 0,6 posto, i Malta, s 0,3 posto.
Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u svibnju za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata zabilježila rast od 1,5 posto.
Kočnica za industrijsku proizvodnju u EU u svibnju bilo je smanjenje proizvodnje energije za 3,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,4 posto. Značajnije je smanjena i proizvodnja kapitalnih dobara, za 2 posto. Proizvodnja ostalih proizvoda također je zabilježila pad.
U eurozoni je, pak, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala u svibnju za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana 1,4 posto.
Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 4,3 posto, te proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,3 posto.
SPORIJI RAST
Na godišnjoj je razini, pak, industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana u Hrvatskoj porasla u svibnju za 1,7 posto, pokazuje izvješće Eurostata, znatno sporije nego u travnju kada je porasla 5 posto.
Najviše je na godišnjoj razini u svibnju poskočila industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 6 posto, Irskoj, za 5,8, Latviji, za 5,1 posto, i Sloveniji, za 5 posto. Najviše se smanjila proizvodnja na Malti, za 3,7 posto, Bugarskoj, za 3,3 posto, i Portugalu, za 2,4 posto.
Na razini Europske unije industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana porasla je u svibnju na godišnjoj razini za 1,1 posto. U prethodnom je mjesecu uvećana za revidiranih 2,6 posto.
Najviše je pritom povećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto, te kapitalnih dobara, za jedan posto. Smanjena je samo proizvodnja energije, za 2 posto.
Eurozona je također u svibnju zabilježila značajno sporiji rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini nego u mjesecu ranije, za 0,5 posto. U travnju je rast iznosio revidiranih 2,2 posto.
Najviše je u zoni primjene jedinstvene europske valute u svibnju povećana proizvodnja intermedijarnih roba i netrajnih potrošačkih dobara, za po 0,8 posto, a najviše je smanjena proizvodnja energije, za 1,1 posto. (tportal.hr/Hina)
