U siječnju je ostvaren godišnji rast potrošačkih cijena od dva posto što je više nego u prethodnome mjesecu kada je iznosio 1,4 posto te ujedno i najviši od kolovoza 2018. godine. Pritom su od pet osnovnih grupa proizvoda (prerađeni prehrambeni proizvodi, neprerađeni prehrambeni proizvodi, energija, usluge te industrijski proizvodi bez hrane i energije) porasle cijene sviju osim cijena industrijskih proizvoda bez hrane i energije.
Najviše su porasle cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda (5,6 posto), čime se njihovo godišnje kretanje znatno promijenilo u odnosu na kretanja iz cijele prošle godine kada su bile u godišnjem padu (osim u prosincu) zbog smanjenja stope PDV-a na svježu hranu. Ipak, najsnažniji je inflatorni pritisak na opću razinu potrošačkih cijena u siječnju proizlazio iz cijena energije (4,4 posto) zbog njihova većeg udjela (pondera) u strukturi potrošačke košarice (16,91 posto). Od cijena energije najviše su porasle cijene naftnih derivata odnosno cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (9,8 posto) te tekućih goriva (13,3 posto) i plina (8,8 posto).
“Iako je, dakle, godina započela s nešto višom razinom godišnje inflacije, ona je još uvijek umjereno niska. U kontekstu očekivanoga usporenijega gospodarskog rasta ove godine te usporenog prijenosa rasta plaća i ukupnog raspoloživoga dohotka na inflaciju, očekujemo da će se godišnja inflacija i sljedećih mjeseci kretati otprilike na sadašnjim razinama, pa i nešto nižima. S jedne strane postoji očekivani inflatorni utjecaj cijena cigareta, alkoholnih pića i zašećerenih bezalkoholnih pića kao izravne posljedice povećanja trošarina, ali s druge i deflatorni utjecaj cijene plina za kućanstva (na temelju pada veleprodajnih cijena plina HEP-a za 8,1% od travnja). Isto tako, u postojećim te očekivanim globalnim uvjetima (umjereniji gospodarski rast, posljedice epidemije koronavirusom), očekujemo i stabiliziranje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu na nižim razinama”, objavili su analitičari Hrvatske gospodarske komore.
