Klimatske promjene trostruko će povećati rizik od globalnih nestašica hrane, a međunarodna zajednica treba se pripremiti za cjenovne šokove kako bi se spriječili građanski nemiri, navodi se u zajedničkoj američko-britanskoj studiji objavljenoj u petak.
Katastrofalni šokovi na tržištu hrane, uključujući velike nestašice, porast cijena i nestabilnost tržišta, do sredine stoljeća bit će tri puta vjerojatniji nego se dosad smatralo, objavila je Radna skupina za ekstremne vremenske prilike i otpornost globalnog prehrambenog sustava.
Pošto globalna populacija do 2050. poraste na 9 milijarda ljudi, proizvodnja hrane trebala bi porasti za 60 posto kako bi se spriječili građanski nemiri zbog nestašica hrane uzrokovanih klimatskim promjenama.
“Klima se mijenja i klimatski rekordi ruše se gotovo svakodnevno”, napisao je u izvješću David King, posebni savjetnik za klimatske promjene britanskog ministra vanjskih poslova.
“Rizici klimatske katastrofe sve su veći, a takav bi događaj mogao po svom obimu biti dosad bez presedana”, dodao je King.
Globalizacija i nove tehnologije doprinijeli su efikasnosti globalnog prehrambenog sustava, ali su ga one učinile i puno ranjivijim u odnosu na rizike, rekao je King.
U izvješću se navodi da su među najvećim rizicima povećanje cijene nafte koje bi dovelo do porasta cijena hrane, zatim smanjenje izvoznih kapaciteta Brazila, SAD-a i regije oko Crnog mora zbog slabosti infrastrukture, te pad vrijednosti američkog dolara koje bi također potaknulo porast cijena hrane na globalnom tržištu.
Ekstremne vremenske prilike najviše bi mogle utjecati na proizvodnju hrane u Sjevernoj i Južnoj Americi, te u Aziji, na kontinenatima na koje se odnosi najveći dio proizvodnje četiriju glavnih žitarica – kukuruza, pšenice, riže i soje. (SEEbiz.eu/Hina)
