Istraživanje GfK Hrvatska pokazuje kako je najčešće došlo do općeg smanjenja kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba. Čak 70 posto ispitanika kaže da kupuje promišljenije i opreznije
Vrijeme krize mnoge je građane natjeralo da promijene ponašanje prilikom kupovanja robe za svakodnevne potrebe, pokazuje istraživanje GfK Hrvatska provedeno u ožujku na 1000 građana. Najčešće je došlo do općeg smanjena kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba ali i do kompletnog odricanja od kupnje nekih proizvoda.
Tek oko 10 posto ispitanika u ovo krizno vrijeme nije ništa promijenilo u svojim navikama potrošnje i troše sve kao i prije. Ali, tu je još oko 13 posto građana koji također nisu ništa promijenili, no oni su od prije već na minimumu potrošnje i mnogo toga si uopće ne mogu priuštiti.
Što se sve zaista promijenilo:
– kupujem opreznije / promišljenije / samo ono što mi stvarno treba (70%)
– odgađam kupovanje nekih stvari ili čekam kad su na popustu / pratim rasprodaje (38%)
– odričem se nekih stvari, uopće ih više ne kupujem (37%)
– umjesto proizvoda poznate marke kupujem one s nižom cijenom ili trgovačkom markom (30%)
– odlazim više u diskontne prodavaonice (25%)
– kupujem prema letcima trgovačkih lanaca (25%)
– za kućanstvo kupujem trajne proizvode /aparate koji štede energiju (15%)
– kupujem veće količine proizvoda uz količinski popust (14%)
– ako postoji mogućnost kupim već rabljeni proizvod (5%)
– ništa se nije promijenilo, ponašam se isto kao i prije jer sam već na minimumu svega (13%)
– ništa se nije promijenilo / ničeg se ne odričem (11%)
Oprezna kupnja samo najpotrebnijeg posebno je, više od prosječnih 70%, istaknuta u sjevernoj Hrvatskoj i u Slavoniji (77%) te u Dalmaciji (75%). Žene su više sklone racionalizaciji od muškaraca (74:65%). Promišljeno kupovanje više je prisutno kod osoba starijih od 55 godina (75%).
Odgađanje kupovine ili čekanje povoljnije prigode važno je za gotovo 40 posto ispitanika, a najviše takvih ima u Zagrebu s okolicom (44%), u Istri s Primorjem (46%), te kod dobne skupine između 25 i 35 godina starosti (48%).
Kompletno odustajanje od kupnje također je na razini od gotovo 40 posto, a istaknuto je najviše u Zagrebu (44%).
Prelazak na jeftinije marke ili spas u proizvodima trgovačkih marki ističe oko 30% ispitanika, a najviše ih je u sjevernoj Hrvatskoj te naseljima od preko sto tisuća stanovnika (po 39%). Tome su sklone više žene i dobna skupina od 35 do 44 godine starosti (po 34%).
Odlazak u diskontne trgovine i kupovanje prema trgovačkim letcima postali su redovita pojava za četvrtinu građana. U diskonte, više od prosjeka, idu građani Zagreba (29%) te Istre s Primorjem (33%) ali i dobna skupina od 45 do 54 godina starosti (34%).
