Porast utjecaja trgovačkih letaka na ponašanje potrošača

Postotak kućanstava koja kupuju prema lecima u svega 6 mjeseci porastao je s 14% na 27%.

GfK Centar za istraživanje tržišta od 2005. godine prati aktivnosti na području oglašavanja nenaslovljenih letaka trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Već i samo okvirni podaci o broju oglašenih proizvoda i broju letaka govore  o značajnom komuniciranju trgovaca s potrošačima putem tog oglašivačkog kanala. Posljedica je to zajedničkog promišljanja trgovaca, proizvođača i dobavljača da ujedinjeno djelovanje vodi do boljeg izlaganja proizvoda na prodajnom mjestu, boljih rezultata prodaje te promocije pojedinih trgovina kao i proizvoda na akciji.

Iz osnovnih analiza letaka generiranih unutar GfK Leaflet Monitor-a  vidljivo je da su trgovci u prvih 5 mjeseci 2009 izdali 30% više letaka u odnosu na isto razdoblje 2008. Trend porasta broja letaka bilježi se od 2005. do danas, i taj trend poznavatelje hrvatske maloprodaje ne iznenađuje.

untitled2
Unatoč stalnom porastu broja letaka zadnjih godina, postotak kućanstava koja čitaju letke i obavljaju svoju kupovinu prema onome što pročitaju u lecima bio je stabilan kroz zadnje 4 godine i kretao se oko 50% za one koji čitaju letke, te oko 10%-14% za one koji kupuju prema lecima. No, podaci iz svibnja 2009. u odnosu na istraživanje iz listopada 2008. pokazuju značajne promjene u navikama potrošača. Postotak kućanstava koja kupuju prema lecima u svega 6 mjeseci porastao je s 14% na 27%. Uvažavajući kontekst financijske i gospodarske krize ovi podaci ne iznenađuju. Financijske poteškoće tjeraju potrošače na promjene u ponašanju.

To potvrđuje i  podatak koji se nije moglo predvidjeti a koji je zabilježen u svibanjskom istraživanju a govori da je najveći porast kupovine prema lecima prisutan kod kućanstava višeg prihodovnog razreda. Sljedeći rezultat je taj da se veći postotak kućanstava koja kupuju prema lecima bilježi i među kućanstvima koja svoj materijalni položaj opisuju „nešto boljim“ ili „puno boljim od prosjeka“, nego među kućanstvima koja svoj materijalni položaj opisuju „prosječnim“ (34% u odnosu na 26%). Kućanstva koja su lošijeg materijalnog statusa konstantno vode brigu o cijenama a sada su očito i ostali primorani mijenjati ponašanje.

Promatrano regionalno, najveći porast kupovine prema lecima se bilježi u Istri, Primorju i Gorskom kotaru, slijede tradicionalno cjenovno osjetljivija  Lika, Kordun, Banovina te Slavonija, dok je taj porast u ostalim regijama također značajan, ali manji u odnosu na navedene.

gfk-logoO istraživanju : prikazani podaci  rezultat su istraživanja  na reprezentativnom uzorku  građana starijih od 15 godina (n=864) koji su zaduženi za kupovinu u kućanstvu; osobna anketa u kućanstvu; svibanj 2009.g.

Prethodni članakDr. Oetker desertni preljevi
Sljedeći članakPredsjednik HGK o ostavci premijera Sanadera