Agencija S&P podigla je u petak dugoročnu kreditnu ocjenu u stranoj i domaćoj valuti za Hrvatsku s ‘A-‘ na ‘A’, uz stabilne izglede.
Prema mišljenju agencije, kontinuirane reforme i ulaganja, uz podršku EU-ovog instrumenta za oporavak i otpornost te nadolazećeg pristupanja OECD-u, nastavljaju jačati ekonomsku otpornost i dugoročne izglede za gospodarski rast Hrvatske.
S&P predviđa stabilan rast BDP-a, u prosjeku 2,7 posto godišnje u razdoblju 2026.-2029.
Deficit tekućeg računa Hrvatske financira se priljevima koji ne stvaraju dug, uključujući izravna strana ulaganja i bespovratna sredstva EU-a, navodi S&P.
Stabilni izgledi, dodaje se, odražavaju ravnotežu između otpornog gospodarskog rasta Hrvatske i deficita tekućeg računa, koji su i dalje izloženi turizmu i globalnoj neizvjesnosti.
S&P očekuje da će se provedba gospodarskih reformi nastaviti i da će fiskalni deficiti ostati umjereni.
Poboljšanje ocjene, kako se navodi, odražava očekivanja da će hrvatska politika i dalje podržavati ekonomsku otpornost stalnim rastom prihoda i dubljom integracijom s EU-om.
Ključne mjere koje se preporučuju uključuju jačanje pravosudnog sustava, poboljšanje obrazovanja, poboljšanje zdravstvene skrbi i održavanje gospodarskog rasta. Preporuča se i nastavak diversifikacije i proširenja izvozne baze, uz dodatno jačanje dugoročne otpornosti zemlje na vanjske šokove.
S&P prognozira da će gospodarski rast Hrvatske dosegnuti prosječno 2,7% u razdoblju 2026.-2029., nakon rasta od 3,2% u 2025.
“Turizam, oporavak izvoza i fondovi EU-a podržat će gospodarski rast. Prema našem mišljenju, američke carine mogle bi stvoriti sekundarne učinke na Hrvatsku putem njezinih ključnih trgovinskih partnera iz EU-a, budući da je izravna izloženost Hrvatske SAD-u relativno mala”, kaže se u izvješću.
Kao hrvatske prednosti ističu se održavanje snažne fiskalne i vanjske bilance te prednosti članstva u eurozoni, koje učvršćuju monetarne postavke zemlje.
S&P također prognozira da će trendovi plaća i inflacije vjerojatno nastaviti nadmašivati one u većim državama članicama eurozone u sljedećih nekoliko godina.
Privatna potrošnja će imati koristi od visokog rasta plaća i kontinuiranog oporavka vanjske potražnje, navodi se.
Turizam će, prema mišljenju agencije, ostati ključni faktor rasta, ali očekuje da će politike – prvenstveno podržane Instrumentom EU za oporavak i otpornost i nadolazećim pristupanjem OECD-u – stvoriti investicijske mogućnosti u infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju, potencijalno povećavajući proizvodni kapacitet gospodarstva.
S&P smatra i da je “politički kontinuitet pozitivan faktor za zamah reformi”.
Dodaje se i da Hrvatska poduzima korake za rješavanje pada broja stanovnika, “strukturnog izazova koji se pojavio s otprilike deset-postotnim smanjenjem broja stanovnika od 2009. do 2022. godine”. Pritom se kaže da se iseljavanje polako smanjuje, a useljavanje blago povećava. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
