Za što Hrvati koriste svoje televizijske prijemnike?

Najnovije istraživanje potvrđuje visoku dominaciju “klasične” upotrebe televizijskih prijemnika: 98% vremena televizori služe za gledanje linearnih televizijskih postaja.

Istraživanje koje su u prosincu 2016. godine proveli AGB Nielsen i Ipsos potvrdilo je da građani Hrvatske i dalje dominantno svoje televizijske prijemnika koriste za gledanje linearne televizije, odnosno zemaljskih i kabelskih televizijskih programa.

Naime, prema navedenom istraživanju, udio gledanosti kanala koje se detaljno svake minute prate putem metode Peoplemetara (126 kanala) iznosi čak 95% dok je udio gledanosti ostalih kanala dostupnih putem raznih kabelskih ili satelitskih platformi 2,8%.

Zanimljiv je i podatak da od ukupnog broja minuta korištenja TV prijemnika udio programa koji se gledaju s vremenskim odmakom (eng. Time-Shifted Viewing odnosno TSV) čini 0,44 % ukupnog korištenja TV ekrana.

Ostali načini korištenja televizijskih prijemnika – slušanje radija, gledanje youtube-a i sličnih kanala, upotreba DVD-a, USB-a, PC-a ili laptopa te videa na zahtjev – zajedno imaju udio u gledanosti od tek 1,23%

Iako živimo u doba promjena načina konzumacije medija, očito je da na razini ukupne populacije u Hrvatskoj gledanje “klasičnih” TV kanala ostaje primaran i dominantan razlog korištenja TV prijemnika.

Zanimljivo je i da Hrvati iznimno vole provoditi svoje vrijeme gledajući TV programe: prosječni Hrvat provede 4 sata i 26 dnevno uživajući u TV programu.

Očekivanja stručnjaka iz medijskog biznisa ukazuju da će u narednih par godina značajno porasti udjel gledanja TV programa s vremenskim odmakom tj. kada gledateljima to najviše odgovara.

Na to će prvenstveno utjecati dva ključna događaja: odluka TV kanala da dozvole gledanje svojih sadržaja s vremenskom odgodom te pojednostavljenje usluge odgođenog gledanja od strane telekom operatera.

Iako u Hrvatskoj neki nacionalni kanali još uvijek ne omogućavaju gledateljima odgođenu konzumaciju njihovih sadržaja, gledanje TV programa s vremenskim odmakom svakako ima veliki potencijal i kod nas.

U Sloveniji gledanje TV programa s vremenskim odmakom čini 8 do 10% ovisno o ciljnoj skupini, u Velikoj Britaniji 12%, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama i Irskoj 10% ukupne gledanosti televizije.

U Hrvatskoj telekom provideri svakako imaju veliki potencijal za razvoj TSV usluga s intuitivnim sučeljima kako bi se dodatno približili gledateljima televizijskih kanala.