U sljedećih godinu dana više od polovice hrvatskih građana (53%) neće biti u mogućnosti štedjeti novac. To je najviši postotak “neštediša” u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo 5% manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti.
Samo je njih 13% izjavilo da će u narednih godinu dana moći štedjeti, što predstavlja pad od 7% u odnosu na prethodne tri godine, pokazalo je istraživanje GfK.
Da prevladava pesimizam među hrvatskim građanima, govori i podatak što 2/3 građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u sljedećih godinu dana, dok se samo njih 7% nada gospodarskom oporavku.
U situaciji kada bi imali sredstva i mogućnosti za štednju, hrvatski građani bi novce najradije oročili u banci (njih 32%), od ostalih institucionalnih oblika štednje, na drugom mjestu se nalaze stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21%).
U Hrvatskoj tržište stambenih štedionica je relativno mlado (postoji od 1998.) ukoliko ga usporedimo s nekim drugim zemljama, npr. Austrijom gdje njeni građani imaju mogućnost stambene štednje zadnjih 80 godina ili s Njemačkom gdje je stambena štednja razvijena već 100 godina.
U Hrvatskoj oko 750.000 građana ima barem jedan ugovor o stambenoj štednji, dok je u porastu i broj kućanstava s većim brojem ugovora (kućanstva s dva ugovora: 13% à18%).
Tipičan štediša u stambenoj štedionici je mlada osoba, obrazovana, s višim primanjima od prosjeka i vlastitom obitelji. Više od ostalih stambenu štednju preferiraju osobe koje stanuju u urbanim sredinama, iz Zagreba i okolice, obrazovaniji, mlađi, s višim primanjima.
Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, što preferira 27% građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje (rujan 2011. – 18%, ožujak 2012. – 21%).
Pad cijena nekretnina vjerojatno je i kod građana uzrokovao stav da ovakav način štednje nije više toliko “unosan” u odnosu na prethodne godine jer se i kod njega pokazao pad u preferenciji: u lipnju 2008. ukupno je 32% građana preferirao kupovinu nekretnine kao način štednje, dok je takvih sada 25%. Slična situacija je i kod kupovine zemljišta, koju kao oblik štednje preferira 14% građana, za razliku od njih 24% iz lipnja 2009. godine.
Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, ulaganje u zlato kao način štednje pokazuje se sve interesantnijim među našom populacijom. Rast vrijednosti zlata vjerojatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje. I dok je u lipnju 2009. takvih bilo 6%, u prosincu 2012. udio onih koji preferiraju zlato kao oblik štednje bilo je čak trostruko više – 19%.
