Hrvatska mlinsko-pekarska industrija je pred brojnim izazovima, a jedan od problema je i veliki uvoz, koji se od ulaska u EU udvostručio i lani je iznosio 87 milijuna eura, istaknuto je uz ostalo na međunarodnom kongresu Brašno-kruh, koji se od srijede do petka održava u Osijeku.
Ovogodišnji 10. međunarodnom kongresu Brašno-kruh i 12. hrvatski kongres tehnologa žitarica Brašno-Kruh okupili su oko 250 znanstvenika i stručnjaka iz 15 zemalja, organiziraju ga Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Centar za sigurnost hrane, Međunarodna udruga ISEKI Food (IFA) i Međunarodna udruga Global Harmonization Initiative (GHI), a pokrovitelj je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Kako su izvijestili iz HGK, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ocijenio je da je hrvatska mlinsko-pekarska industrija danas pred brojnim izazovima – od povijesno velikog uvoza, gašenje pojedinih mlinova, trendova koji promoviraju hranu s manjim udjelom soli, zahtjeva za alternativnim vrstama kruha od cjelovitog zrna s dodatkom sjemenki, do deficita kvalificirane radne snage.
Iako Hrvatska proizvodnjom ključnih sirovina mlinsko-pekarske industrije, žitarica pšenice i kukuruza, podmiruje vlastite potrebe, od ulaska u EU uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda se udvostručio, te je u 2018. godini iznosio 87 milijuna eura, podatak je koji je iznio Kovačević.
“Premda nam je u razdoblju od ulaska u EU do danas značajno rastao i izvoz, još uvijek, kao i u cijeloj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, i u ovom sektoru bilježimo snažan vanjskotrgovinski deficit, odnosno izvoz mlinsko-pekarskih proizvoda s 28 milijuna eura nam pokriva tek jednu trećinu uvoza”, rekao je.
Upozorio je pritom kako, nažalost, uvozimo gotove, visokofinalizirane proizvode s dodanom vrijednosti i višom cijenom. Uvozimo velike količine smrznutih pekarskih proizvoda iz Njemačke, Italije, Slovenije i Srbije koji je u 2018. iznosio 21 i pol milijuna eura, ističe Kovačević.
Ključni preduvjeti povećanja produktivnosti i konkurentnosti mlinsko-pekarske industrije i stvaranja pretpostavki za povećanje izvoza su nove investicije, povećanje proizvodnih kapaciteta, implementacija najnovijih tehnoloških dostignuća, inovacija, digitalizacija i automatizacija procesa, istaknuo je Kovačević.
Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić najavio je nove znakove kvalitete “Naše domaće”, a istaknuo je i kako se hrvatska poljoprivreda susreće s brojnim izazovima, uključujući i klimatske promjene, te stoga treba koristiti znanost za unapređenje razvoja poljoprivrede.
Rektor Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku Vlado Guberac naglašava da znanost diktira trendove gospodarskog rasta, a dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Juroslav Babić ocijenio da naša prehrambena industrija, po implementaciji novih tehnologija, ide u korak sa svijetom.
Tijekom trodnevnog skupa kroz predavanja, prezentacije i stručne radionice govorit će se o preradi žitarica, razvoju proizvoda, kvalitet i sigurnosti hrane, o hrani koja ima pozitivan utjecaj na zdravlje, upravljanju otpadom kao potencijalnom sirovinom, itd. (Hina)
