U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu skočila 4,6 posto, dok na razini 28-člane Unije proizvodnja je u rujnu porasla 0,6 posto, nakon 1,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu
Hrvatska se u rujnu isticala među 28 zemalja Europske unije s najizrazitijim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, koja se stabilizirala i u Uniji u cjelini, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Kako javlja Hina, hrvatska je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu skočila 4,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je smanjena 4,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Na razini 28-člane Unije proizvodnja je u rujnu porasla 0,6 posto, nakon revidiranog 1,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Među zemljama s izrazitijim skokom industrijske proizvodnje u rujnu na mjesečnoj razini izdvaja se još i Češka, sa 4,5 posto, te Irska, sa 4,1 posto.
Najveći pad proizvodnje zabilježila je prema Eurostatovim podacima Danska, za 5,6 posto, te Portugal, za 4,1 posto.
Na mjesečnoj je razini među pojedinim kategorijama proizvoda u EU najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,4 posto. Proizvodnja energije porasla je blagih 0,3 posto dok je najveći pad, za 1,7 posto, zabilježen u kategoriji trajnih potrošačkih dobara.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU28 u rujnu porasla istim tempom kao i na mjesečnoj razini, za 0,6 posto. Ujedno je osjetno naniže revidirana procjena pada proizvodnje u kolovozu, na samo 0,2 posto, s početno procijenjenih 0,8 posto.
Među zemljama-članicama najviše je u rujnu na godišnjoj razini poskočila industrijska proizvodnja u Irskoj, za čak 22,1 posto. Slijedi Češka s 5,6 posto.
Hrvatska je također u rujnu zabilježila izrazitiji skok proizvodnje na godišnjoj razini, za 3,8 posto. U prethodnom se mjesecu proizvodnja smanjila za 4,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Najveći je pad industrijske proizvodnje u rujnu na godišnjoj razini zabilježila Malta, za 7,4 posto. Slijedi Švedska s padom proizvodnje za 4,1 posto, te Grčka gdje se smanjila 3,5 posto.
I na godišnjoj je razini proizvodnja kapitalnih dobara u EU bila najveći oslonac skoku ukupne proizvodnje, povećavši se za 2,1 posto. Najviše se smanjila proizvodnja energije, za 2,2 posto.
U eurozoni je industrijska proizvodnja u rujnu porasla istim tempom na mjesečnoj i godišnjoj razini kao i u EU28. Najveći oslonac bila je proizvodnja kapitalnih dobara, koja je na mjesečnoj razini porasla 2,9 a na godišnjoj dva posto. Najviše se smanjila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara. (Banka.hr / Hina)
