Danas objavljeni podaci o drastičnom padu BDP-a (najveći od 1995. godine) na godišnjoj razini u iznosu većem od 15% svakako ukazuju na dubinu krize. Pritom, važno je imati na umu da bi bez Vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države gospodarstvu, taj pad bio i znatno izraženiji, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ohrabruje činjenica da su određeni segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti. Pad aktivnosti zabilježile su trgovina i ugostiteljstvo, kao i prerađivačka i ostale industrije koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskoj BDP-a.
Nije ohrabrujuće ni to da je trgovina nastavila padati i u srpnju nakon što je u prvih šest mjeseci promet od trgovine na malo realno pao za više od 6%. Pozitivno je što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bolji nego što je to ranije bilo očekivano. S obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja bilježi pozitivnu godišnju stopu rasta u prvom tromjesječju, prosječna godišnja stopa pada BDP-a u prvih šest mjeseci 2020. iznosi 7,4%,
Iako će vjerojatno pad u turizmu biti manji od prvotnih očekivanja, posljedice pandemijske krize nisu ni izbliza riješene, dapače, produbljivat će se. Vidljiviji rast gospodarstva teško je za očekivati i u nastavku ove godine kao i u prvoj polovici 2021, smatraju u HUP-u.
“Neophodno je da Vlada nastavi s mjerama pomoći gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost u gospodarstvu te potaknula potrošnja i investicije. U HUP smatramo da bi mjere trebalo donijeti što prije kako bi poslodavci na vrijeme donijeli nove odluke i znali na što mogu računati. Očekujemo da nove mjere budu jasno predstavljene te da prioritet kao i do sada bude očuvanje radnih mjesta. Današnji podaci pokazali su da gospodarstvo ne može izdržati još jedan lockdown“, izjavio je ovim putem glavni direktor HUP-a, dr.sc. Damir Zorić.
Uz očuvanje radnih mjesta, u HUP-u smatraju da će najvažnije biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni te pružiti novčanu naknadu za sve gubitke u poslovanju onima kojima je obustavljeno poslovanje iz epidemioloških razloga (kao što su npr. sada teretane i sportski tj. fitness centri).
Inzistiraju na tome da se država odredi prema tzv. višoj sili, koja zasad nije proglašena nego se govori o izvanrednim okolnostima. Ako je posrijedi vis major tj. viša sila onda bi se odnosne odredbe Zakona o obveznim odnosima trebale suspendirati, a u izvanrednoj situaciji stvari se uređuju sukladno procjenama stanja.
Mjerodavna državna vlast trebala bi jasno komunicirati i obećati poslodavcima da bez izrazitog pogoršanja pandemijske krize neće biti nikakve obustave rada, ali također i propisati jasne epidemiološke mjere s kojima bi poslodavci bili sigurni da uz njih mogu nastaviti s radom. Apeliranje neće polučiti željeni uspjeh bez donošenja obvezujućih mjera od strane Vlade ili nadležnih ministarstava. Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja. Bez rada ili sa stalnim smanjivanjem radne aktivnosti gubimo više nego trenutno možemo podnijeti. S obzirom da je dobar dio gospodarskih aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili potpuno obustavljen ili uvelike ograničen drastičan pad BDP-a je očekivan, a to si više ne možemo priuštiti, zaključuju iz HUP-a.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
