Trend korištenja deterdženata za pranje rublja stabilan je tijekom proteklog razdoblja te se, od samih početaka praćenja ove kategorije (2007. godine), nije značajno mijenjao
Potreba za održavanjem osobne higijene tijela, a potom i odjeće potječe još od prapovijesnih vremena. Naši preci su odavno svjesni važnosti vode za održavanje čistoće svoje odjeće. Odjeća se prala u obližnjoj rijeci, ručno, uz prirodna pomagala poput pijeska.
Pojava prvog sapuna bilježi se već u kamenom dobu, a proizvodio se miješanjem pepela i životinjske masti. Prvi materijal nalik današnjem sapunu pronađen je u drevnom Babilonu.
U vrijeme Rimskoga carstva, čistoća tijela i odjeće bila je iznimno važna. Rimljani su otvorili čitav niz javnih čistionica rublja gdje su zaposlenici prali odjeću pomoću sapuna i različitih verzija prvih deterdženata. Tijekom renesanse sapun je bolje rafiniran, a pranje rublja postaje opće prihvaćeni redoviti postupak u svakom domaćinstvu.
Godine 1917., kada je u Njemačkoj vladala krajnja oskudica prirodnih masnoća, dva su kemičara, Gunther i Hetzer, izumili prvi komercijalni deterdžent kao nadomjestak za sapun. Riječ je o sintetičkim proizvodima koji su razvijeni za specijalne svrhe čišćenja.
Deterdženti su se ubrzano razvijali zahvaljujući prednostima u usporedbi sa sapunom. U osamdesetima u široku uporabu ulaze deterdženti za pranje na nižim temperaturama te koncentrirani deterdženti za rublje, dok devedesete donose super koncentrirane tekuće i praškaste deterdžente te gelove za strojno pranje rublja.
Danas je proces pranja odjeće uz pomoć deterdženta u potpunosti automatiziran, brz i jednostavan.
STABILAN TREND KORIŠTENJA
U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha kategorije deterdženata za rublje te brendova unutar kategorije. Podaci se analiziraju u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.
Marketinški su pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike njegovog stanja i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su tijekom 2013. godine.
U populaciji Hrvatske, u dobi 15 do 64 godine, njih 64% barem ponekad koristi deterdžente za pranje rublja, 34% ispitanika se izjasnilo da ne obavljaju takvu vrstu poslova u kućanstvu, dok samo 2% njih nikada ne koristi deterdžente za pranje.
Trend korištenja kategorije stabilan je tijekom proteklog razdoblja te se, od samih početaka praćenja ove kategorije (2007. godine), nije značajno mijenjao. U susjednoj Bosni i Hercegovini 66% populacije barem ponekad koristi deterdžente za rublje, u Srbiji njih čak 73%, dok u Sloveniji postotak korisnika kategorije iznosi 70%.
Korisnici ove kategorije, očekivano, značajno su više žene, čak 73% njih. Po ostalim odrednicama ne razlikuju se značajno od populacije.
Korisnici kategorije deterdženata radije kupuju deterdžente u većim pakiranjima, ne slažu se da su svi deterdženti zapravo isti samo s razlikom u mirisu i pakiranju, ali isto tako misle da cijena ne odražava kvalitetu proizvoda.
Podjednako preferiraju domaće i strane deterdžente, a cijena im je bitna pri kupnji deterdženta. Nisu skloni mijenjanju marke deterdženata i pridržavaju se uputa za doziranje navedenih na pakiranju.
Korisnici kategorije nešto manje preferiraju deterdžente s već dodanim omekšivačem, a ponekad koriste i dodatna sredstva za uklanjanje mrlja. Za 54% korisnika je bitno koju marku deterdženta koriste, dok je isto jako bitno za 60% heavy korisnika deterdženata koji ih koriste barem 4-6 puta tjedno.
FAKS I ARIEL PREDVODNICI
Ako analiziramo razinu korištenja brendova unutar kategorije (postotni udjel potrošača koji su određeni brend koristili u posljednjem periodu), što je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda te je njegovo praćenje važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati, Faks i Ariel su vodeći brendovi u kategoriji deterdženata za rublje s podjednakim udjelom (32%) korisnika na razini populacije.
Na ciljnoj skupini korisnika kategorije, pak, broj njihovih korisnika penje se na 49%. U 2012. godini Ariel je bio nešto korišteniji od Faksa i nalazio se na prvom mjestu. Za njima, kao najčešće korišteni brendovi, slijede Persil, Perwoll i Tide.
U Bosni i Hercegovini vodeći brend kategorije deterdženata je Ariel, kao i u Sloveniji, dok je u Srbiji to Merix. BRANDscore je indikator snage brenda izračunat na temelju svih marketinških indikatora performansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu i time nam omogućuje uspoređivanje brendova na tržištu.
Poznavanje snage brenda pokazuje koliko je dobro naš brend definiran i komuniciramo li dobro sa svojim potrošačima. Ujedno, daje nam općeniti pogled na snagu našeg brenda, a proces brendiranja čini mjerljivim i kontroliranijim.
Snagu našeg brenda možemo usporediti s ostalima brendovima i ustanoviti svoju poziciju na tržištu u odnosu na konkurenciju.
Prema BRANDscore-u, Ariel i Faks su trenutačno vodeći brendovi u Hrvatskoj u kategoriji deterdženata za rublje, a slijede ih Persil, Perwoll i Tide.
Budući da BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu, te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu, brendovi ipak imaju nešto drugačiju poziciju nego kada promatramo samo korištenje određenog brenda.
Deterdženti za pranje rublja imaju bogatu povijest koja je evoluirala kao i samo čovječanstvo pa smo tako uvjereni da ih čeka i bogata budućnost.
Velik izbor proizvoda u svim oblicima, od tekućih do praškastih, te specijaliziranih deterdženata im to garantira. Zamjetan je i trend prema ekološkim deterdžentima koji ne zagađuju prirodu i možda se upravo tu nalazi put za daljnju evoluciju deterdženata za rublje.
Jelena Jakšić
